• Ono što možda niste znali o ruzmarinu

    Ono što možda niste znali o ruzmarinu

    Ruzmarin je aromatična višegodišnja biljka, koja se koristi u gastronomiji i medicini. Uprkos tome što je jedan od najpopularnijih začina na svetu, koliko zaista znamo o ovoj magičnoj biljci?

    Antički Grci verovali su da ruzmarin poboljšava pamćenje.

    U XVI veku ruzmarin se često ostavljao da tinja u bolesničkoj sobi, jer je služio kao sredstvo za dezinfekciju.

    U Engleskoj, za vreme Tjudora, ruzmarin je simbolizovao vernost, tako da su neveste tradicionalno poklanjale grančicu ruzmarina svojim muževima.

    Ruzmarin se, kao narodni lek, koristi za olakšavanje tegoba kao što su zubobolja, glavobolja i loša probava.

    Ruzmarin se kao začin odlično slaže sa jagnjetinom.

    Destilovano ulje ruzmarina može biti otrovno u velikim dozama.

    Grm ruzmarina može dostići visinu i do metar i po, a ova biljka cveta i ima modro-ljubičaste cvetiće.

     3765
  • Avokado

    Avokado


    Avokado potiče iz Južne Amerike, ali danas se najviše gaji u Kaliforniji.  Sadrži vitamine A, B, C, E i gvožđe. Pored toga što smanjuje nivo holesterola u krvi, preporučuje se kod držanja dijeta a i dosta se koristi u kozmetici.
     9003
  • Razlozi zbog kojih ne treba izbegavati špargle

    Razlozi zbog kojih ne treba izbegavati špargle

    U vreme antike, špargla je smatrana lekom, zbog svojih karakteristika. Ova biljka je bogata glutationom, antioksidantom koji se bori protiv slobodnih radikala u telu i time snižava rizik od kancera. Ova biljka takođe sadrži velike količine vitamina A i betakarotena.

    Špargla je prirodan diuretik i aminokiseline koje se nalaze u njoj pomažu u čišćenju tela.

    Takođe, ona je sjajan izvor vitamina B, koji utiče na zdravu trudnoću. Ima i vitamina K, koji sprečava stvaranje krvnih ugrušaka.

    Lutein i zeaksantin su supstance koje su odgovorne za zdravlje očiju i smanjuju šansu za dobijanje katarakte ili slabljenja očnog mišića.

    I najzad, jedna stabljika sadrži od dve do četiri kalorije, tako da se možete opustiti i uživati u jelu!

     1848
  • Junetina

    Junetina

    Juneće meso koje nalazimo u prodaji obično ima od 5 do čak 30% masti u sebi. Najmanji procenat masti nalazi se u pečenici.

    Prema istraživanjima Mejo klinike, ljudi koji žele da smanje rizik od kardiovaskularnih oboljenja treba da smanje unos crvenog mesa. To ne znači da ga potpuno izbace iz ishrane, jer je ono korisno za organizam u manjoj količini, već da ga jedu jednom do dvaput nedeljno.

    Kao što je rečeno u prethodnim tekstovima, proteini su najvažnije gorivo koje telo koristi kako bi obnovilo mišićna tkiva. U 100 grama junetine nalazi se 21 gram proteina, što je nešto manje od polovine dnevne preporučene količine.

    Masti su takođe veoma važne, jer se veliki broj vitamina rastvara upravo u mastima, ali unos prevelike količine ove supstance vodi do zdravstvenih problema. Jedna porcija junetine sadrži 4 grama masti, od čega je 2 grama zasićenih. Osim toga, ista količina mesa sadrži 53 mg holesterola, ili gotovo 20% dnevne preporučene količine. Visok nivo holesterola u krvi utiče na zdravlje kardiovaskularnog sistema, šlog i druge zdravstvene probleme.

    Čisto juneće meso u sebi ne sadrži ugljene hidrate.

    Što se tiče vitamina i minerala, porcija junetine sadrži 8 mg kalcijuma, 19 mg magnezijuma, 168 mg fosfora, 294 mg kalijuma i 4 mg cinka. Osim toga, u manjoj meri su prisutni vitamin B1, B3, B6, B12, E, D i K.

     4595
  • Strategije da se duže osećate sitim

    Strategije da se duže osećate sitim

    Vrste hrane koju konzumirate je važna ako ne želite brzo da ogladnite, ali nije u pitanju samo šta jedete, već i kako. U nastavku sledi nekoliko korisnih saveta koji će vam pomoći u pravilnoj ishrani.

    Jedite pametno - bar jedan obrok dnevno treba započeti supom ili salatom. Ove vrste hrane se duže jedu, umanjuju glad i sprečiće vas da pojedete previše tokom ostatka obroka.

    Ne preskačite obroke - ravnomerno raspoređeni obroci tokom dana pomoći će vam da ubrzate metabolizam i sagorite više kalorija dnevno.

    Koristite manje tanjire - pošto smo još kao mali navikli da se sve iz tanjira mora pojesti, većini ljudi je tek prazan tanjir znak da su dovoljno jeli. Korišćenjem malih tanjira ješćete manje hrane, dok će vam mozak signalizirati da je obrok gotov. Polovinu tanjira treba da zauzima povrće, četvrtinu proteini, a ostatak ugljeni hidrati.

    Jedite sporije - pošto je potrebno oko 20 minuta da do mozga stigne signal da smo siti, jedite polako kako se ne biste prejeli, već da bise pojeli onoliko koliko vam je dovoljno. Takođe, nemojte ignorisati fizičke znake da je dovoljno (poput onoga kad morate da otkopčate kaiš), već slušajte svoje telo.

     2037
Čokolada i jabuke - neuobičajena, ali jako ukusna, kombinacija!
1605
Brza i ukusna poslastica. Služiti ohlađeno. Prijatno.
1581