• Četiri mita o ugljenim hidratima i dijabetesu

    Četiri mita o ugljenim hidratima i dijabetesu

    Krajem XX veka, Zemlju je zahvatila "karbofobija", tj. strah od ugljenih hidrata. Mnogi su porast broja obolelih od dijabetesa pripisali ugljenim hidratima, što nije u potpunosti istinito. U nastavku slede mitovi koji se neodgovorno šire i time utiču na pogrešno informisanje miliona ljudi.

    Ljudi koji imaju dijabetes moraju drastično da smanje unos ugljenih hidrata - zdrav odrastao čovek treba dnevno da dobije 45-65% energije iz ugljenih hidrata. Ljudi koji boluju od dijabetesa treba da unose manje, ali ne ispod granice od 40%. Telu su ugljeni hidrati neophodni da prežive, oni obezbeđuju gorivo za mozak i ostale organe. Problem je tip ugljenih hidrata koje unosimo -većina će se pre odlučiti za kolač, nego za voće.Smanjenje unosa ugljenih hidrata za sobom povlači i nedostatak bitnih hranljivih sastojaka poput vlakana, kalijuma, kalcijuma, magnezijuma i nekoliko vitamina.

    Smanjeni unos ugljenih hidrata poboljšava nivo glukoze u krvi - studije pokazuju da je razlika između onih koji unose normalnu količinu ugljenih hidrata i onih koji to ne čine gotovo zanemarljiva.

    Kontrolisanje unosa ugljenih hidrata eliminiše potrebu za lekovima - pravilna, izbalansirana ishrana, sa fokusom na smanjenjem broja kalorija može pomoći ljudima koji su na granici dijabetesa da ga zapravo i ne dobiju. Međutim, kada je dijagnoza već postavljena, lekovi su neophodni.

    Ishrana siromašna ugljenim hidratima smanjuje šansu od dobijanja drugih oboljenja - ljudi koji ne jedu dovoljno ugljenih hidrata obično unose više masti (posebno zasićenih), što znači da imaju veće šanse za dobijanje kardiovaskularnih bolesti, a prekomerna konzumacija proteina može izazvati probleme sa funkcijama bubrega.

    Kao zaključak, ugljeni hidrati nisu zlo, ali naši izbori su problematični. Kada bismo jeli više voća, povrća i žitarica, nego prostog šećera, ugljeni hidrati uopšte ne bi bili problem.

     1580
  • Najzdravije posuđe za kuvanje?

    Najzdravije posuđe za kuvanje?

    Kada želite da izbegnete toksine prilikom obrade hrane, morate razmotriti i vrstu materijala posuđa u kome je pripremate. Nažalost, teflon je postao vrlo uobičajen sloj na našim loncima i tiganjima. Veoma je otrovan usled izlivanja gasova i toksičnih hemikalija. Neke od najboljih i najsigurnijih alternativa su svakako liveno gvožđe – tip posuđa koje se koristi vekovima. Drugi izbor je nerđajući čelik koji je odličan pri pripremi hrane na nižim temperaturama.

     2209
  • Evo zašto konzumiranje alkohola može biti zdravo

    Evo zašto konzumiranje alkohola može biti zdravo

    Škola javnog zdravlja Harvard univerziteta ustanovila je da umerene količine alkohola mogu biti svojevrsna prevencija od srčanih polesti. Takođe, konzumiranjem alkoholnih pića sprečva se formiranje krvnih ugrušaka koji mogu blokirati arterije srca.

    Studija jednog katoličkog univerziteta u Americi pokazuje da od dva do četiri pića dnevno mogu smanjiti rizik od smrti usled različitih oboljenja za 18 odsto. Takođe utvrdili su da je najbolje konzumirati alkohol tokom obroka. Vino iznad svega je idealano uz ručak ili večeru.

    Novija istraživanja su pokazala da konzumiranje alkohola štiti od erektilne disfunkcije. Problemi su smanjeni za 25 do 30 odsto, pokazuje studija sprovedena uz pomoć 1770 australijskih muškaraca.

    Odsek za psihologiju na Karengi Melon univerzitetu dokazao je na osnovu studije da alkohol smanjuje rizik od prehlada. Španski istraživači su takođe utvrdili da ukoliko konzumirate od 8 do 18 čaša vina nedeljno, smanjujete rizik razvoja prehlade i do 60 odsto. Kao razlog navode se antioksidansi koji se nalaze u vinu.

    Alkohol može smanjiti rizik od kamena u žuči za trećinu, tvrde istraživači sa Ist Angli univerziteta. Takođe navode da preteran unos alkohola može izazvati brojne zdravstvene probleme.

    Rezultati holandske studije pokazuju da zdrave odrasle osobe koje piju jednu do dve čaše alkohola dnevno imaju manje šanse da obole od dijabetesa tipa 2.

     2594
  • Nekoliko principa zdrave ishrane

    Nekoliko principa zdrave ishrane

    - Insistiranje na svakodnevnom uzimanju vitamina nije garancija za očuvanje zdravlja.

    - Ishrana može značajno da kontroliše negativne efekte štetnih hemikalija.

    - Kontrolisanje ishrane je važno ukoliko patite od hroničnih oboljenja.

    - Što raznovrsnija ishrana, ali pravilno kombinovana, osnov je za zdrav organizam.

    - Obroke ne bi trebalo preskakati, kao ni izgladnjivati organizam jer tada dolazi do smanjene otpornosti celokupnog organizma.

    - Smanjiti unos zasićenih masnih kiselina.

    - Redovno unošenje tečnosti je veoma važno.

    - Povećati unos složenih ugljenih hidrata i dijetetskih vlakana.

     1636
  • Četiri razloga zašto jesti jaja za doručak

    Četiri razloga zašto jesti jaja za doručak

    - Proteini i masti u jajima pomažu u održavanju nivoa energije.

    - Odličan su izvor proteina što znači da sadrže sve esencijalne amino kiseline.

    - Ne utiču na nivo holesterola.

    - Holin u jajima utiče na razvoj i stimuliše funkcionisanje mozga.

     1303
Čaša od jogurta je mera i za ulje i za brašno.
1893
Jako meka i ukusna pogača, koja je gotova za bukvalno 30 minuta (tu je uključeno i pečenje iste). Prijatno.
3744
Brza i laka za pripremu, a veoma ukusna. Prijatno.
1908
Jako ukusna, odlična i sutradan za doručak. Prijatno.
1824
Izuzetno laka i jako ukusna pita...
4034
Brze i ukusne, od mirođije imaju poseban ukus. Ja sam koristila svežu mirođiju, sitno sečenu, a može i mirođija iz kesice. Meke su i sutradan (samo ih treba čuvati u…
1467