Jasno je svima – zdravije je jesti sveže voće i povrće, nego zamrznutu hranu. Ipak, kada je reč o određenim namirnicama koje svi konzumiramo, često ih koristimo na pogrešan način. Takav je slučaj i sa sledećih pet namirnica: Povrće Mnogi misle da je bareno povrće najzdravije povrće. Greška - ova pretpostavka je veoma pogrešna. Najbolji način za pripremu jeste kuvanje na vodenoj pari. Tako su istraživanja pokazala da brokoli koji je spremljen na pari, u odnosu na druge načine pripreme, zadržava najviše hranljivih materija koje su korisne za prevenciju kancera. Sulforafan je snažna antikancerogena materija koja se nalazi u brokoliju, karfiolu, kelju i rukoli i za čije oslobađanje je nužan enzim mirozinaza. Ovaj enzim je jako osetljiv i biva uništen prilikom različitih načina termičke obrade. Ipak, para je blaga, utiče na sporiju pripremu biljke, pa enzim uspeva da opstane. Jagode Jagode, naročito krupnije, većina seče prilikom pranja. Ovaj postupak je pogrešan jer seckane jagode imaju i do 12 procenata manje vitamina C nego cele, kako je pokazalo jedno istraživanje sprovedeno u Brazilu. Naime, u kontaktu sa vazduhom i svetlošću vitamin se gubi, zbog čega je preporljivije jeste cele jagode. Vino Ostavljate flašu vina da diše? Pogrešno! Jedno istraživanje je pokazalo da u flaši vina koja je otvorena desetak sati organske kiseline i polifenol počinju da se gube. Vino tako gubi neke svoje efekte koji su korisni za zdravlje. Recept je jasan: vino bi trebalo piti iz tek otvorenih flaša. Paradajz Najveći broj ljudi jede sirovi paradajz unitar salata ili drugih jela. Ipak, istraživanja su pokazala da se podgrevanjem u paradajzu povećava količina likopena, izuzetno snažnog antioksidansa. Zato je najbolji način za pripremu paradajza njegovo kuvanje u maslinovom ulju, jer se na taj način obezbeđuje i masnoća koja je potrebna organizmu da bi mogao da apsorbuje likopen. Zamrznuti proizvodi U želji da se hrane zdravo, mnogi ljudi izbegavaju kupovinu zamrznutih namirnica. Ipak, to je potpuno pogrešno, jer je (u čak dva od tri slučaja) zamrznuto voće i povrće bogatije vitaminom C i beta karotinom nego nemrznuto. Naravno, ovo ne znači da je zamrznuto voće bolje od svežeg. Ipak, voće i povrće koje se može kupiti u prodavnicama često nije potpuno sveže, te su mnoge korisne supstance u njemu već počele da se razgrađuju. Sa druge strane, zamrznuto voće i povrće se najčešće mrzne pre nego što je počelo da gubi hranljivu vrednost, zbog čega ga ne bi trebalo izbegavati po svaku cenu.
Što vam je ishrana raznobojnija, više vitamina i minerala unosite u svoj organizam. Studije pokazuju da se supstance koje se nalaze u jarko obojenom povrću pomažu imunom sistemu i bore se protiv raka. Voće i povrće treba jesti nekoliko puta dnevno, a što se vitamina tiče, suplementi nisu dovoljno dobri, bolje je jesti hranu koja sadrži kompleksan sastav vitamina, minerala i vlakana.
Zeleno povrće usporava oboljenja očiju, smanjuje rizik od šloga i infarkta, kao i astme.
Plavo/ljubičasto poboljšava memoriju i zdravlje urinarnog trakta.
Crveno povrće smanjuje rizik od kardiovaskularnih oboljenja, štiti prostatu i pluća.
Smeđe/krem snižava rizik od raka pluća, astme i kardiovaskularnih bolesti.
Žuto i narandžasto voće i povrće redukuje rizik od dobijanja dijabetesa, šloga, katarakte i srčanih oboljenja, a ojačavaju i imuni sistem.
Avokado potiče iz Južne Amerike, ali danas se najviše gaji u Kaliforniji. Sadrži vitamine A, B, C, E i gvožđe. Pored toga što smanjuje nivo holesterola u krvi, preporučuje se kod držanja dijeta a i dosta se koristi u kozmetici.
Banane sadrže triptofan i amino kiseline koje podstiču proizvodnju melatonina i sprečavaju nesanicu. Osim toga što banane utiču na kvalitet sna, čine telo opuštenim i utiču na probavni sistem zbog vlakana koji povoljno utiču i na metabolizam. Zbog visoke koncentracije gvožđa, banane su idealne za sprečavanje pojave grčeva u mišićima. Mogu delovati i kao elektroliti zbog viskog sadržaja minerala. Uz pomoć banana, može se nadoknaditi unos kalijuma ili se ispuniti dnevna doza unosa magnezijuma kao esencijalnog nutrijenta za telo.
Tokom 70-ih godina prošlog veka, NASA je dosta razmišljala o raznim načinima pomoću kojih može učiniti putovanje u svemir lagodnijim. Naravno, jedna od osnovnih ideja bila je to da prvenstveno treba unaprediti kvalitet hrane koja se servira u svemirskim letelicama. Tako su astronauti vremenom dobijali sve ukusnije i ukusnije poslastice, špagete, picu, rebarca, pa čak i malo alkohola.
Čarls Burland(Charles Bourland) je bio zadužen za odabir vina koji će se konzumirati u svemiru tokom Apollo programa. Pred njim je bio pravi izazov: bilo je gotovo nemoguće natovariti letelicu teškim i nepraktičnim flašama vina, pa je bilo potrebno naći vrstu koja neće izgubiti svoj ukus nakon prepakivanja. Na kraju se odlučio za šeri (sherry) vino, koje se pakovalo u posebne plastične vreće sa ugrađenom slamčicom.
Nažalost, ovaj plan je vrlo brzo naišao na osudu javnosti koja je ovakvu ideju smatrala nezamislivom, pogotovo zbog činjenice što ova vrsta vina, u bestežinskom stanju, oslobađa neprijatan miris, pa je bilo "bespotrebno da se astronautima dodatno komplikuje život u svemiru".
Na kraju, šeri nije propao. Ovo vino se ipak nije "vinulo među zvezde", ali je iskorišćeno za potrebe SMEAT programa, testa koji je obuhvatao grupu astronauta zatvorenih u vakuum komori tokom 56 dana. Oni su se verovatno bolje proveli nego njihove kolege u Apolu.