• Prednost fermentisane hrane

    Prednost fermentisane hrane

    Jačanje imunog sistema – Pružaju dosta hranljivih sastojaka, uključujući antioksidante koji jačaju imunitet. Proces rezultira zaštitom od bakterija koji doprinose slabljenju organizma.

    Zdravlje creva – Fermentisane namirnice odličan su izvor probiotika koji igraju ključnu ulogu kod pravilnog varenja.

    Jača kosti – Većina fermentisanih namirnica bogata je kalcijumom koji utiče na gustinu kostiju i sprečava pojavu osteoporoze.

    Izvor vlakana – Nutricionisti sugerišu da redovno konzumiranje adekvatne količine dijetetskih vlakana može sprečiti razne stomačne poremećaje, uključujući i upale. Redovno konzumiranje fermentisane hrane utiče na napetost i nadutost organa za varenje.

     1375
  • Paradajz smanjuje rizik od opekotina izazvanim suncem?

    Paradajz smanjuje rizik od opekotina izazvanim suncem?

    Paradajz nije zamena za zaštitu od sunca, ali likopen u plodu može imati fitozaštitni efekat. Redovno konzumiranje paradajza može povećati zaštitu od UV zračenja. Studija iz 2006. godine potvrdila je da su ispitanici nakon redovnog konzumiranja namirnica bogatih likopenom smanjili osetljivost na UV zračenje. Nekoliko jedinjenja u paradajzu imaju protivupalni efekat, a to su: likopen, beta karoten, lutein, vitamin E i vitamin C. Ukoliko se nanesu na kožu, ova jedinjenja mogu olakšati bol povezan sa iritacijom kože ili opekotinama izazvanim suncem.

     1080
  • Šta su astronauti jeli u svemiru?

    Šta su astronauti jeli u svemiru?

    Picu, pomfrit, burger? Možda ćevape?

    Nažalost, ne. Obedovanje u svemiru je bio pravi izazov za svakog astronauta, i to zbog - gravitacije. Naime, svako parče hrane, pre nego što stigne u digestivni trakt, završiće plutajući po svemirskom brodu. Zbog toga su naučnici morali da osmisle posebne aluminijumske tube (kao paste za zube) u kojima se nalazila mekana hrana, poput pirea ili bebi hrane, a astronauti bi sadržinu te tube direktno istiskali u usta. Tako je, na primer, američki astronaut Džon Glen, 1962. godine tokom jedne svemirske misije iz jedne takve tube jeo pire od jabuka. Zvuči dosta gadno, a ni astronauti nisu baš bili oduševljeni takvom ishranom.

    Vremenom, naučnici su razvili neke "atraktivnije" tehnike pripremanja hrane u svemiru. Hrana bi prvo bila dehidrirana, pa smrznuta. Hrana poput komada mesa u gustom sosu ili nekoliko parčića kuvanog povrća. Neposredno pred jelo, astronauti bi u hranu ubrizgali malo tople vode, sačekali koji minut i brzo pojeli hranu. Takođe, često su grickali i sušeno voće, koje bi neretko iskočilo iz pakovanja i plutalo po stanici, te bi astronauti morali da se bace u pravu jurnjavu za komadićima voća. Koristili su i začine poput soli i bibera, ali u tečnoj formi, jer bi zrnevlja....pa znate već, plutala. Što se tiče pića, čuvalo se u posebnim vrećicama, iz kojih su astronauti pijuckali svoju kafu ili sokić pomoću slamčica. U slične vrećice se i danas pakuju uglavnom dečiji sokovi.

    Kako bi bili sigurni da njihova hrana neće završiti tamo negde u svemiru, astronauti su i svoje konzerve sa hranom, pomoću čičak trake, pričvršćivali za posebne poslužavnike koji su se nalazili u njihovom krilu. Sve ovo zvuči dosta komplikovano, ali verujemo da ne može ni da se uporedi sa svim drugim trudom i treninzima kroz koje jedan prosečni astronaut mora da prođe kako bi uživao u beskrajnom svemiru.

     1259
  • Breskva

    Breskva

    Domovina breskve je Kina ali se gaji svuda u svetu gde je malo toplija klima. Postoji preko 2000 sorti koje su nastale ukrštanjem ali svima je zajedničko to da sadrže oko 80% vode i dosta korisnih supstanci. Navikli smo da je konzumiramo u svežem obliku, u tortama, kolačima, kao sok, kompot...
    Osim za osveženje u toplim danima breskva se koristi i kao diuretik i antioksidans. Takođe ima veliku primenu u kozmetici.
     13249
  • Heljda - neophodna u ishrani

    Heljda - neophodna u ishrani

    Jeste li razmišljali o alternativi za pirinač ili poželeli da probate novi ukus hranljive kaše za doručak?

    Heljda je sada najpopularnija u Rusiji i Poljskoj gde igra važnu ulogu u tradicionalnoj kuhinji.

    Idealna je namirnica za osobe koje imaju problema sa varenjem, za decu i starije osobe, posebno u kombinaciji s pirinčem i ostalim žitaricama.

    Narodna medicina preporučuje cvet heljde kao lek protiv kašlja i sluzi u gornjim disajnim putevima. Čaj od lista i cveta heljde upotrebljava se za aterosklerozu, naročito ako je kombinovana s povišenim krvnim pritiskom.

    Heljda sadrži belančevine, masti, vitamine, fosfor, gvožde, kalcijum, mikroelemente kao što su jod, cink, brom i drugi, organske kiseline i rutin.

    Takođe se koristi heljdino brašno koje može imati tamniju ili svetliju boju. Tamnije brašno sadrži više nutrijenata.

    Heljda ne sadrži gluten, zbog čega je pogodna za osobe koje su na njega alergične.

     1711
Može se koristiti povrće po želji i ukusu.
1942