Uprkos svojoj reputaciji prirodnog i zdravog slatkiša, suvo voće nije toliko dobro za vaš organizam. Većina suvog voća ima duplo ili čak i trostruko više šećera od svežeg, tako da odjednom možete pojesti čak i do 70 grama šećera, a da toga niste ni svesni.
Fruktoza iz suvog voća brzo se prerađuje u holesterol i čini da se brzo gojite i imate druge zdravstvene probleme.
Većina ljudi trebalo bi da ograniči svoj dnevni unos šećera na 30 grama (količina koja se nalazi u jednoj banani npr.). Jedna šolja sveže brusnice sadrži svega 4 grama, a ista količina suve brusnice ima i do 70 grama šećera.
Lako je pojesti previše ovog voća, jer fruktoza ne izaziva lučenje hormona sitosti, tako da mozak ni ne shvata zapravo da smo pojeli i više nego što je potrebno.
Neki nutricionisti kažu da ćete pojesti manje šećera ukoliko posegnete za čokoladicom, nego za porcijom suvog voća.
Jedite sveže voće redovno, a suvo čuvajte za izuzetno posebne i retke prilike!
Slatki i beli krompir su raznovrsno korenasto povrće koje pomažu zadovoljavanju dnevnih potreba kada je reč o iskrani. Pružaju energiju i ugljene hidrate, osnovna dijetetska vlakna, vitamine i minerale.
Pečeni beli ili slatki krompir sadrže između 120 i 130 kalorija koje pružaju energiju, a samim tim i podstiču svakodnevne aktivnosti. Snižavaju holesterol i imaju manje od 1 g masti. Utiču na nivo šećera u krvi, pa vodite računa ukoliko imate dijabetes.
Obezbeđuju dovoljne količine vitamina C, niacina, folne kiseline, tiamina i vitamina B6. Slatki krompir daje nešto više dnevne vrednosti vitamina A, u odnosu na beli koji ga ne sadrži.
Pružaju istovetne količine gvožđa, magnezijuma, kalijuma, fosfora i mangana.
Iako generalno vlada mišljenje da crveno vino stvara žute mrlje i naslage na zubima, najnovija istraživanja pokazala su da su mikronutrijenti polifenoli ustvari naš saveznik u borbi protiv karijesa i bolesti desni. Naime, španska naučnica Viktorija Moreno Aribas u svom istraživanju navodi kako se polifenoli u ovom slučaju ponašaju kao antioksidansi i sprečavaju loše bakterije da se "lepe" za površinu zuba i time stvaraju uslove za nastanak zubnih bolesti. Ona dalje zaključuje kako su za ovo zaslužne isključivo dve vrste polifenola koje se nalaze u crvenom vinu: p-kumarska kiselina i kafeik. Ipak, ovo istraživanje se sprovelo in vitro, a ne na ljudima ili životinjama, tako da i sama naučnica napominje kako su za najpreciznije rezultate potrebna dalja istraživanja na živim bićima.
Kremasta struktura maskarpone sira savršena je za punjenje brojnih slatkih obroka, pa čak i testenina. Samo dve kašiće maskarpone sira sadrže 120 kalorija. Većina potiče iz proteina, a minimalne količine iz ugljenih hidrata. Dakle, skoro sve kalorije potiču od masti. Dve trećine masti u maskarponeu je zasićeno. Zasićene masti podižu novo holesterola u krvi i mogu povećati rizik od kardiovaskularnih problema.