• Nutritivne vrednosti zelene salate

    Nutritivne vrednosti zelene salate

    Zelenu salatu uzgajali su drevni Egipćani, Grci I Rimljani u verske I medicinske svrhe. Danas se zelena salata kultiviše u gotovo svim delovima sveta. Jednogodišnja je biljka koja se može brati samo 65 do 130 dana nakon setve. Najčešće se jede kao salata ili kao dodatak jelima.

    Nutritivne vrednosti na 100 g:

    Kalorije: 62

    Proteini: 1.4 g

    Vitamin C: 18 mg

    Vitamin K: 174 mg

    Holin: 13.4 mg

    Kalcijum: 36 mg

    Magnezijum: 13 mg

    Fosfor: 29 mg

    Kalijum: 194 mg

    Natrijum: 28 mg

     1364
  • Kako se rešiti suvog kašlja?

    Kako se rešiti suvog kašlja?

    Suv kašalj je simptom povezan sa nekoliko različitih bolesti i alergija. Tretiranje uzroka može ublažiti simptome, ali ukoliko je uzrokovan virusom, lekovi često ne mogu regulisati infekciju. Umesto toga, koriste se lekovi za ublažavanje kašlja dok virus ne prođe.

    Inhalacijom uz pomoć pare možete osloboditi svu nagomilanu sluz koja se javlja kao posledica suvog grla.

    Čaj je dobar način da pomognete tankom sloju sluzi da izađe iz vašeg organizma. Dobar izbor su kamilica, eukaliptus, pa čak i sok od limuna.

    Suvo grlo je refleks organizma kojim se bori protiv infekcija. Disanje na usta, ukoliko vam je nos zapušen, stvara dodatne bolove zbog čega je najbolje što pre početi sa inhalacijom uz pomoć vodene pare.

    Istraživanja u oblasti refleksa kašljaotkrila su nekoliko potencijalnih mesta dejstava za nove lekove. Za veliki broj ovih lekova nisu sprovedena sva neophodna klinička ispitivanja, međutim, ali su na vidiku.

     1549
  • Naterajte mozak da zavoli zdravu hranu

    Naterajte mozak da zavoli zdravu hranu

    Ako možemo da istreniramo telo kako bismo postigli ciljeve u sportu, a um kako bismo postigli akademske ciljeve, zašto ne bismo mogli i da se istreniramo da zavolimo ono što je dobro za nas?
    Evo nekoliko načina kako to možemo postići:
    Pričajte sami sa sobom i slušajte se - mozak je mišić (ne po sastavu, ali se tako ponaša) i mora se trenirati kao i svaki drugi. Svakog dana bombardovani smo mnoštvom reklama koje nam poručuju koliko je nezdrava hrana ukusna i poželjna. Oduprite se tome i počnite da govorite sebi koliko su zdrave opcije dobre na duže staze.

    Asocijativno povežite zdravu hranu sa dobrim stvarima, a brzu i nezdravu sa lošim - reklame obično povezuju brzu hranu sa srećom, bogatstvom, društvom i sl. Međutim, kada biste svaki put kada vidite brzu hranu pomislili na bolesti koje ona prouzrokuje, ili na to kako ćete nakon nekoliko dana takve ishrane morati da menjate kompletnu garderobu, instinktivno ćete posegnuti za povrćem.

    Isprobavajte nove stvari - ako se čim vam neko ponudi nešto zdravo, što ranije niste probali, namrštite i zaključite kako to ne želite da jedete, teško da će vam se to svideti čak i ako probate. Ako pristupite probanju nove hrane (posebno povrća) sa pozitivnim stavom, veće su šanse da vam se to zapravo i dopadne.

    Držite se svojih ciljeva - bilo da su oni vraćanje na staru kilažu, sređivanje situacije sa šećerom u krvi, ili popravljanje svog kvaliteta života, nikad to nemojte ispuštati iz vida.

    Nemojte odustajati - ne postoji savršena dijeta i ne postoji čovek koji bar ponekad neće prekršiti svoj režim ishrane. Povremeni ispadi vam neće naškoditi, bitna je promena u stilu života, a kada se ona desi, nemojte se osećati krivim ako ponekad i zgrešite, samo sutradan nastavite po starom i sve vreme imajte na umu zbog čega je zdrava ishrana važna.

     1508
  • Koliko kalorija nam je dnevno potrebno?

    Koliko kalorija nam je dnevno potrebno?

    Broj kalorija koje su organizmu neophodne varira od čoveka do čoveka. Mada je prosek koji većina ljudi računa kao potreban oko 2000 kalorija, taj broj može biti veći ili manji.

    Faktori koje treba uzeti u obzir kada računamo koliko nam je kalorija dnevno potrebno jesu visina, težina, pol, starost, kao i fizička aktivnost.
    Postoje tri "potrošača" kalorija koje treba uzeti u obzir kada želimo da izračunamo dnevnu potrošnju kalorija: bazalni metabolizam
                 fizička aktivnost
                 energija koja je potrebna da bi telo sagorelo hranu koju unosimo.

    Bazalni metabolizam je količina energije potrebna za neometano funkcionisanje organa i čini između 60 i 70% dnevne potrošnje kalorija. Muškarcima je obično potrebno više energije.
    Drugi činilac je fizička aktivnost, u koju se ubraja sve od nameštanja kreveta do idenja u teretanu. Takođe, treba imati na umu da ne troše svi kalorije istim tempom i da potrošnja kalorija takođe zavisi i od aktivnosti i težine osobe.
    I najzad, energija koja je potrebna kako bi telo svarilo ono što smo pojeli jeste najmanji potrošač u organizmu, i na ovu aktivnost ide oko 10% energije dnevno.

    Dakle, 2000 kalorija nije univerzalna brojka koja važi za sve, ali služi kao dobar orijentir da znate koliko energije je potrebno prosečnom čoveku.

     1607
  • Top 5 najpopularnijih svetskih kuhinja

    Top 5 najpopularnijih svetskih kuhinja

    Istraživanje različitih kultura je jedno najlepših iskustava i ne može da prođe bez gastronomije. Hrana ima sposobnost da pokaže istoriju i tradiciju jednog naroda. Danas ćemo vam predstaviti 5 najpopularnijih gastronomija na svetu i zašto su omiljene.

    Francuska Kuhinja

    Francuska kuhinja smatra se najsofisticiranijom i najuticajnijom kuhinjom sveta. Naglaskom na svežim sastojcima, složenim tehnikama i bogatim ukusima, već vekovima očarava ljubitelje hrane. Francuska kuhinja odlikuje se raznolikim regionalnim varijacijama, te svaka regija ima svoje gastronomske poslastice. Najpopularnija jela su Coq au vin, Ratatouille, Burgundy snails (puževi) i Creme Brulee.

    Poznata je po izvanrednom ukusu, fenomenalnoj prezentaciji i detaljima. Francuzi stavljaju akcenat na kvalitetne sastojke, a njihova posvećenost kulinarstvu izgradila im je ugled širom sveta.

    Italijanska Kuhinja

    Italijanska kuhinja je omiljena zbog jednostavnosti, bogatih ukusa i visokokvalitetnim sastojcima. Svaka italijanska regija ima svoje specifične gastronomske specijalitete i tradicije. Najpopularnija jela su rižoto, pizza, pasta (razne vrste), lazanje i sladoled (Gelato).

    Popularnost italijanske kuhinje proizlazi iz sposobnosti da naprave ukuse uz jednostavne sastojke. Italijani su majstori za pretvaranje skromnih namirnica u izuzetna jela.

    Indijska Kuhinja

    Indijska kuhinja je paleta ukusa, začina i aroma koje mame čula. Indijska hrana se ističe po smelim ukusima, složenim začinima i harmoniji između slatkih, slanih i kiselih ukusa. Neka od najpopularnija jela su Masala piletina, Biriyani, Masala dosa, Palak paneer i Gulab jamun.

    Popularnost indijske kuhinje može se pripisati eksplozivnim ukusima i upotrebi raznih aromatičnih začina. Kombinacije začina stvaraju slojeve ukusa, time je svaki zalogaj fenomenalan. Takođe, indijska kuhinja je kao stvorena za vegeterijance i vegane. Postoje razni recepti koje će vas oduševiti.

    Japanska Kuhinja

    Japansksu kuhinju odlikuje preciznost, eleganciju i duboko poštovanje prema sastojcima. Suština je u jednostavnosti, ravnoteži i vizualnoj privlačnosti, japanska hrana je stekla svetski status i priznanje, a to vidi u mnogobrojnim restoranima koji imaju Mišelinove zvezdice. Od popularnih jela izdvajaju se suši, Ramen, Tempura, Teriyaki i supa Miso.

    Popularnost japanske kuhinje odlikuju prirodni ukusi i sastojci. Pažljiva se priprema, veoma se koriste moriski plodovi i uživanje je dok je jedete.

    Meksička kuhinja

    Meksička kuhinja je fuzija ukusa. Poznata je jakim aromama i raznovrsnim jelima. Meksička kuhinja odiše bogatim kulturnim nasleđem. Jela koja se izdvajaju se takosi, enčilada, gvakamole i tamales. Iako meksička kuhinja važi da je veoma ljuta, to nije najtačnije. Uvek možete probati neko jelo koje nije ljuto.

    ***

    Popularnost pomenutih kuhinja može se krije u njihovoj mogućnosti da proizvedu emocije i stvore nezaboravna iskustva. Bez obzira na to koju kuhinju više volite, uživanje je zagarantovano. Pored pomenutih kuhinja, postoji još gastronomija koje su veoma popularne širom sveta, najviše se misli na:

    • Kineska kuhinja - jedna od najstarijih i najraznovrsnijih na svetu. U Kini postoje i različiti stilovi kuvanja.
    • Španska kuhinja - poznata po tapasima i malim jelima koja se često dele među ljudima. Koriste se sastojci poput maslinovog ulja, paradajza, paprike, morskih plodova i šunki, te nastaju autentični ukusi. Paelja je jedno od najpoznatijih jela u Španiji koje obavezno treba da probate.
    • Grčka kuhinja - mediteranski stil ishrane kome malo ko može odoleti, uz sveže povrće, maslinovo ulje, sireve i začinskio bilje. Grčki specijaliteti musaka, suvlaki i tzatziki poznati su širom sveta.

    Svaka gastronomija ima svoje tajne i nešto posebno. Gde god da se nađete zasigurno ćete uživati u neverovatnoj hrani i ukusima koje ćete zauvek zapamtiti.

     804
Ukusni zalogajčići koji se brzo pripremaju, a još brže nestanu sa tacne.
Podjednako ukusne kao i mrsne.
Zvučni čudno ali je zapravo veoma dobra kombinacija. Količine nisu navedene pošto variraju od ukusa. Neko više voli ukus maslina pa njih treba staviti više, neko voli slatkasto pa treba…
Veoma ukusan obrok a sprema se za par minuta :)
Osvežavajući preliv za salatu.
Strana 33 od 1791