Vojislav Voki Kostić je bio srpski kompozitor, muzičar, pisac i kuvar. Komponovao je muziku za film i pozorište ali je bio poznat i po tome da voli da kuva. Imao je problem sa viškom kilograma i dok se borio sa tim uspešno, napisao je njegovu kultnu knjigu "Kako sam pojeo sebe". Nakon toga je sledio "Gastronomski dnevnik od 700 recepata", pa i prošireno izdanje od 1000. Takođe snimljen je i TV serijal.
Nešto više o njegovim delima možete pročitati na Wikipediji .
Za vas smo odabrali recept iz njegovog kuvara "Gastronomski dnevnik" kuvar od 700 recepata.
Oprane višnje stavite u dublji sud, nalijte vodom i prokuvajte. Dodajte šećer. U posebnoj činiji pripremite pavlaku (odvojite 1 kašiku) sa 2 žumanceta. Posebno umutite 1 kašiku maslaca, 1 kašiku pavlake, 2 cela jajeta, 2 kašike tucane suve kifle (može i prezle), bibera. Sve to zajedno zamesite, napravite deblju kobasicu, stavite u salvet i kuvajte u vrijućoj vodi 20 minuta. Kada je testo kuvano, iseckajte na kocke. Vrući čorbu sa višnjama nalijte na pavlaku i žumanca stalno mešajući. Služite čorbu uz kocke od testa.
Sezona je prehlada, pa ukoliko imate problema sa učestalim kijanjem, curenjem iz nosa, osetljivim grlom, blagim kašljem – imamo rešenje za vas. Med je prirodan lek protiv prehlada i gripa. Sadrži antioksidativna, antibakterijska i antimikrobna svojstva veoma značajna u borbi protiv virusa, gljivica i bakterija. Prirodnim putem ublažava bolove u grlu, jača imuni sistem i sprečava širenje simptoma. Možete ga dodati u limunov sok ili čaj. Med uz dodatak maline rastopljen u čaši tople vode idealan je za sprečavanje daljeg uznapredovanja prehlada i gripa. Sirov med sadrži više minerala, aminokiselina, vitamina i antioksidanata što podstiče i jača imuni sistem i obezbeđuje više energije. Med, đumbir i sok od limuna su takođe odličan saveznik u borbi protiv prehlada.
Lisnata višegodišnja biljka – selen – izuzetno se vrednuje širom sveta. Naučnici i botaničari još uvek vode debate koje se tiču porekla ove biljke. U zavisnosti od predviđene upotrebe, različiti delovi mogu se koristiti u salatama, supicama, čorbama, kao začini, aromatični sastojci... Sadrži značajne količine kvercetina, što je prirodni inhibitor histamina, pa tako utiče na ublažavanje alergijskih simptoma. Smanjuje nadimanje i povoljno utiče na iritaciju creva. Poboljšava zdravlje bubrega jer deluje i kao diuretik. Stimuliše uriniranje ali ne dovodi do gubitka elektrolita stoga detoksira telo bez rizika od dehidracije.
Žvakaćoj gumi je potrebno sedam godina kako bi se digestirala. Netačno! Digestira se na isti način kao i sve druge namirnice: enzimi će je rastvoriti, a ostatak će biti eliminisan.
Kuvanjem povrća uništavaju se hranljivi sastojci – Netačno! Ne samo da značajna količina hranljivih materija ostaje u povrću, već u nekim slučajevima proces kuvanja može povećati njihov nivo.
Žumanca nisu zdrava – Netačno! Bogata su holinom, luteinom, zeaksantinom, omega-3 masnim kiselinama i proteinima!
Kuhinjski pribor od silikona u odnosu na karakteristike metalnog, plastičnog ili drvenog pribora ima niz prednosti. Pre svega, silikon je otporan na toplotu zbog čega je savršen za upotrebu kada je reč o pripremi jela na visokim temperaturama. Otporan je na mrlje I ne zadržava mirise, niti poprima boju određenih namirnica. Silikonski proizvodi se lakše održavaju I čiste. Bezbedan je za upotrebu jer se na silikonu ne talože bakterije I mikrobi, kao što je to slučaj sa drvenim priborom. Ne može oštetiti posude za kuvanje ili pečenje. Ne može proizvesti opasne materije prilikom isparenja, kao što je to slučaj sa metalom koji može da korozira. U članku “Sigurna upotreba posuđa” navodi se: “Nema poznatih zdravstvenih opasnosti povezanih sa upotrebom posuđa ili kuhinjskog pribora od silikona.”