• Grašak - lekovita svojstva

    Grašak - lekovita svojstva

    Grašak spada u mahunarke i sadrži dosta lekovitih sastojaka. Zbog toga je uvek dobrodošla u ishrani a može se pripremati na razne načine. U proleće veoma rano stiže na našu trpezu pa se zbog te svoje osobine veoma ceni.

    U drevna vremena gajili su ga stari Vavilonci, Egipćani, Rimljani i Grci. U Evropu su ga preneli stari azijski narodi. Njegovo gajenje naročito se proširilo za vreme seobe naroda.

    Grašak predstavlja vrlo značajno povrće koje se odlikuje bogatim sadržajem proteina, šećera i vitamina. U zelenom semenu prisutni su lako svarljivi proteini, skrob, šećer, vitamin A, B i C, kao i mineralne materije gvožđe, kalijum, natrijum, kalcijum i magnezijum.

    Idealna je namirnica za osobe koje su hronično umorne i pod stresom, jer poboljšava imunitet i obnavlja vitalnu energiju. Jača kosti i srce, sprečava da dođe do osteoporoze.

    Grašak je bogat dijetalnim vlaknima i proteinima koji regulišu probavu.

    Osigurava stalni priliv energije, pravilan rad creva a pri tom se usporava porast glukoze i holesterola u krvi.

     3162
  • Cink u borbi protiv prehlade?

    Cink u borbi protiv prehlade?

    Potvrđeno je da cink neće sprečiti prehladu, ali će "skratiti" njeno trajanje. Brojni naučnici smatraju da se cink vezuje za receptore ćelija u ustima i grlu, blokira virus i njegovo dalje širenje. Cink je dostupan u raznim oblicima, ali su se pastile pokazale najefikasnijima. Preskočite sprejeve za nos tokom prehlade jer mogu oštetiti vaše čulo mirisa, obratite pažnju na cink. Jedan je od najvažnijih minerala u ishrani, Pomaže izgradnji stotinu različitih enzima i štiti imuni sistem. Važan je kod problema sa prostatom, ali i reguliše nivo insulina, pomaže i kod preterane aktivnosti štitne žlezde. Ipak, prekomeran unos cinka može dovestu do anemije - stoga budite oprezni.

     1422
  • Magični mango

    Magični mango

    Sočna voćka koja sadrži 20 vitamina i minerala treba da se nađe na vašoj trpezi povremeno, čak iako nije uobičajena ovde. Mango je počeo da se uzgaja u Indiji pre oko 5000 godina, a ovo tropsko voće se sad kultiviše u južnoj i centralnoj Americi, kao i na Karibima.

    Jedna šolja ovog voća ima oko 100 kalorija, a ta količina voća zadovoljiće vam 100% dnevnih potreba za vitaminom C, kao i 35% dnevnog unosa vitamina A. Ova voćka sadrži i vlakna, a studije su pokazale da antioksidanti iz ovog voća utiču na sprečavanje pojave raka dojke i debelog creva.

    Mango je sjajan dodatak salatama, uz drugo voće poput mandarina, grožđa, ananasa i jabuka. Impresivne količine vitamina C, B6 i A, beta karotena i antioksidanata pomažu u sprečavanju problema sa krvnim pritiskom, očima i kostima.

    Ipak, treba biti umeren i sa ovim voćem, jer sadrži dosta fruktoze, što na duge staze može imati negativan uticaj na zdravlje.

     2214
  • Paradajz - zdraviji nego što ste mislili

    Paradajz - zdraviji nego što ste mislili

    Paradajz je poreklom iz Srednje i Južne Amerike, a bio je kultivisan još za vreme vladavine Asteka i Inka. U Evropu je prvi put donet na područje Španije i Portugalije krajem 15. veka. Zbog svoje energetske, hranljive i lekovite vrednosti postao je omiljena salata, hrana i preliv.

    Bogat beta-karotenom, štiti kožu i čini je manje osetljivom na UV svetlost.

    Vitamin K i kalcijum u paradajzu jača kosti. Likopen utiče na koštanu masu, čime je paradajz odličnan za borbu protiv osteoporoze.

    Bogat je biljnim mastima, vitaminima A, B, C, D, K, a od minerala gvožđem, kalijumom, kalcijumom, magnezijumom, natrijumom, fosforom.

    Povoljno deluje protiv alergija, anemija, artritisa, astme, bolesti srca i krvnih sudova.

    Koristan je i protiv bolesti usta, zuba i ždrela, bronhitisa, ekcema, istegnuća mišića i ligamenata.

    Kao napitak reguliše metabolizam, jača otpornost i izbacuje suvišnu tečnost iz organizma. Ukoliko nije slan snižava krvni pritisak, popravlja krvnu sliku, reguliše varenje, efikasan je i protiv bolesti jetre, pankreasa i reume.

    Sprečava trombozu, naročito kod osoba sa dijabetesom tip 2.

     1428
  • Bitka putera - šta je zdravije, badem ili kikiriki?

    Bitka putera - šta je zdravije, badem ili kikiriki?

    U poslednjih nekoliko godina puter od badema preuzeo je primat kao najzdraviji puter. Međutim, on nije jeftin (često košta i duplo više nego kikiriki).

    Kada govorimo o ugljenim hidratima, mastima i proteinima puter od kikirikija i puter od badema su gotovo identični. Trideset grama putera sadrži oko 200 kalorija i 7 grama proteina i dosta zdravih masti.

    Kada, pak, govorimo o mikronutrijentima, tu već počinju da se vide razlike. Badem ima više magnezijuma i vitamina E. Magnezijum je važan za zdravlje kostiju i centralni nervni sistem, a vitamin E je moćan antioksidant koji se ne može naći u mnogim vrstama hrane. Badem takođe ima više kalcijuma i gvožđa od kikirikija.

    Kikiriki može da izazove nadimanje, jer je tehnički mahunarka, a ne orašasto voće, dok badem brže i efikasnije može da zasiti, tako da je bolji izbor za ljude koji žele da oslabe.

    Dakle, pobednik je jasan, ako možete da birate, posegnite za puterom od badema.

     4246
Strana 1 od 1784