Ako imate iPad i češto ga koristite u kuhinji ali ste uvek bili zabrinuti za bezbednost vašeg omiljenog tableta onda je vašim mukama došao kraj. Na ovogodišnjem MacWord sajmu predstavljena je daska za sečenja koja je namenski dizajnirana za korišćene uz iPad. Naime na dasci se nalazi žleb u kojem se može veoma lako uglaviti iPad. Na ovaj način će Vaši omiljene recepti biti uvek na dohvat ruke a uz zaštitne kesice koje se isporučuju moće ćete iPad i da koristite bez bozajni da će se po njemu nešto prosuti. Uz dasku se isporučuje još nekoliko dodataka koji omogućavanju korišćenje iPad-a i van daske.
Ipak, vreme će najbolje pokazati da li će ovakvi proizvodi imati svoju primenu ili će ipak tableti u kuhinji biti korišćeni kao što je prikazano na donjem video klipu.
Danas je kucanje čašama tokom ispijanja vina (a i drugih pića) navika koju mehanički izvršavamo, gotovo bez razmišljanja. Jedna legenda kaže kako je ova tradicija nastala još pre mnogo vekova, kako bi se oterali demoni. Druga kaže kako je prvobitna ideja bila da se tokom kucanja mala količina vina prelije i u susednu čašu i time izbegne potencijalno trovanje.
Koliko god ove teorije zvučale zanimljivo - netačne su. Pravi razlog je mnogo jednostavniji. Naime, prvobitno je zdravica podrazumevala četiri čula: dodir, ukus, vid i miris. Uši i zvuk su bili izostavljeni. Ali kako se izrada vinskih čaša transformisala u pravu umetnost, ljudi su masovno počeli da cene prefinjen zvuk koji proizvodi susret dva kristala i voila - kucanje čašama je postalo deo zdravice.
No, sa druge strane, kucanje čašama daje i neki poseban osećaj pripadanja zajednici. Ranije, partijaneri bi prosleđivali jednu jedinu čašu vina iz koje bi svi pili, i kada je na scenu stupio strah od bakterija, u modu je ušlo svima nama već poznato kucanje čašama, i iako se na ovaj način ne deli čaša, deli se pozitivna energija.
Presolili ste obrok, a ne znate kako da popravite to što se desilo? Nikakav problem, uz ove male trikove vaše jelo će ponovo zablistati punim sjajem.
Ukoliko ste presolili čorbu ili paprikaš, probajte da dodate još glavnog sastojka, ili ubacite pire od belog pasulja ili leblebija, koje će jelu dodati kremastost, a neutralnog su ukusa, pa će se napraviti ravnoteža sa viškom soli iz ostatka jela.
Ukoliko je u pitanju meso, poslužite ga sa slabo začinjenim ugljenim hidratima poput pirinča, krompira, palente ili kinoe. Zalogaj koji se sastoji od te dve komponente biće savršeno izbalansiran.
Ako je povrće presoljeno, uparite ga sa blagim sirom poput rikote ili mocarele. Kremastost sira će neutralizovati višak soli.
Ako nemate vremena ili nešto od sastojaka da popravite svoje jelo, uparite ga sa slatkim vinom poput prošeka, ili sa gaziranom mineralnom vodom, jer će svaki gutljaj osvežiti nepce i pružiti vam priliku da uživate u hrani, čak iako nije baš najbolje začinjena.
Kada je još 1999. godine kuvarica Gabriel Hamilton na svoj prvi meni stavila sve ono što se na njemu najmanje očekuje - ponosno je prekršila brojna pravila kulinarstva prema mišljenju brojnih stručnjaka. Prune je oduvek bio idiosinkratski restoran, bez kulinarske misije, osim želje da Gabriel služi ono što ona voli da jede i želi da podeli sa drugima. Hamiltonova je prošla kroz trnovit put do uspeha. Najpre je sa svojih dvanaest godina radila kao perač suđa u lokalnom restoranu svog rodnog grada u Pensilvaniji. Prešla je u Njujork gde je radila u ugostiteljstvu, pa se preselila u Mičigen kako bi završila master studije. Nakon što je završila školovanje, vratila se u Njujork i otvorila restoran Prune. Od tada, nominovana je za najbolju kuvaricu 2009. i 2010. godine. Godine 2011. pobedila je u istoimenoj kategoriji. Pisala je za brojne novinske listove i magazine poput: „The New Yorker", „The New York Times", „GQ", „Bon Appetit", „Saveur" i „Food and Wine Magazine".
Iako generalno vlada mišljenje da crveno vino stvara žute mrlje i naslage na zubima, najnovija istraživanja pokazala su da su mikronutrijenti polifenoli ustvari naš saveznik u borbi protiv karijesa i bolesti desni. Naime, španska naučnica Viktorija Moreno Aribas u svom istraživanju navodi kako se polifenoli u ovom slučaju ponašaju kao antioksidansi i sprečavaju loše bakterije da se "lepe" za površinu zuba i time stvaraju uslove za nastanak zubnih bolesti. Ona dalje zaključuje kako su za ovo zaslužne isključivo dve vrste polifenola koje se nalaze u crvenom vinu: p-kumarska kiselina i kafeik. Ipak, ovo istraživanje se sprovelo in vitro, a ne na ljudima ili životinjama, tako da i sama naučnica napominje kako su za najpreciznije rezultate potrebna dalja istraživanja na živim bićima.
Još jedna poslastica u čaši od više vrsta voća. Ovaj put sam kombinovala jabuke, maline i crvene i crne ribizle sa šlagom. Osvežavajuće i ukusno i zato delim recept sa…
Za voćne poslastice u čaši nikada ideje ne presušuju. Ovaj desert je tako osvežavajući u kombinaciji sa grčkim jogurtom, nakiselim mangom i jagodama. Meni je lepši samo sa mangom ali…
Volim šareni pasuslj i kada dodju topli dani kuvam ga sa dosta povrća i začina uz dodatak malo suvog mesa i kulena. Uz dodatak salate je odličan letnji ručak.
Jednostavan kolač s kajsijama za koji vam ne treba puno materijala a ni vremena da ga napravite. Idealan za ove vrele dane. Možete da koristite i drugo sezonsko voće po…