Otvorene police u kuhinji su mesta za stvari koje često koristite, tako da nemaju priliku da skupljaju prašinu. Bonud – skladištenje stvari na otvorenim prostorima je ušteda u vremenu prilikom ređanja posuđa nakon pranja i sušenja!
Izbegavajte odlaganje plastike, posebno ako je reč o posuđu koje ređe koristite. Veoma brzo se stvara mastan sloj usled spoja vodene pare i prašine tokom kuvanja, pa je čišćenje prava muka!
Testeninu, orahe, brašno, musli, začini – sve to možete čuvati u staklenim ili keramičkim posudama kako bi vam bili nadohvat ruke.
Stvari koje koristite manje sortirajte na višim policama, dok stvari koje koristite češće treba da vam budu lako dostupne i da se nađu na nižim policama.
Ne zatrpavajte police inače će vam kuhinja izgledati neuredno. Osvežite prostor na njima dodavanjem ukrasnih predmeta ili setova šolja, keramičkog posuđa...
Brazilski orah – Bogat je selenom, mineralom odgvornim za pravilan rad štitne žlezde. Odličan je za zdravlje kože I noktiju.
Indijski orah – Sadrži više gvožđa nego bilo koja mahunarka. Preporučuje se kod metaboličkih poremećaja, normalizuje nivo holesterola u krvi, a ima I antiseptička I antibakterijska svojstva.
Kikiriki – Dobar izvor proteina I različitih vitamina I minerala kao što su magnezijum I fosfor.
Pistaći – Mali zeleni dragulji imaju visok sadržaj hranljivih sastojaka I antioksidanasa. Predstavljaju jednu od mahunarki sa najvišom koncentracijom luteina I zeaksantina koji utiču na zdravlje očiju.
Orasi – Neverovatan izvor omega-3 masnih kiselina koji smanjuju rizi od srčanih oboljenja. U poređenju sa drugim mahunarkama, sadrže nešto više kalorija I zdravih masti neophodnih za pravilno funkcionisanje čitavog organizma.
Kumkvat ili u narodu poznat kao kineska pomorandža, zlatna pomorandža je poreklom iz Južne Kine. Latinski naziv je Fortunella po Engleskom botaničaru Robert Fortunea koji je doneo prvi put u Evropi u 1846. Kumkvat je jedini citrus koji se jede sa korom. Bogat je vitaminima C, A, gvožđem i kalcijumom. Veličine je šljive ili manjeg jajeta. Preporučuje se da se jede svež ali se mogu pripremiti slatko, kompot, džem... Na Grčkom ostrvu Krf proizvodi se liker koji je postao zaštitni znak ostrva. U Kini postoj interesantan običaj da se ova biljka poklanja prijateljima zasađena u saksiji.
Višnja (lat. Prunus cerasus) je vrsta dvenastih skrivenosemenica čiji se crveni plodovi koriste u ljudskoj ishrani. Pripada porodici ruža (Rosaceae) i poreklom je iz Male Azije, odakle se preko Grčke prenela i u naše krajeve i ostatak Evrope, dok je danas Rusija najveći proizvođač višanja. Kao i većinu koštunjavog voća, i nju krasi blago kiselkast ukus. U domaćoj kuhinji se najviše koristi za pravljenje raznih vrsti džemova, kompota, sokova, ali i kremova, kolača, pita i sladoleda. Zanimljivo je da neki narodi prave vruć sos od višanja koji se servira uz meso i kuvan krompir, a itekako je popularna i čuvena višnjevača (rakija). Višnje su bogat izvor vitamina C, B i kalijuma i biljnog pigmenta antocijana, te su dobar antioksidans, jačaju krvne sudove, štite srce i leče anemiju. Smrzavanjem ne gube dragocene sastojke, tako da se mogu koristiti tokom cele godine. Ipak, treba paziti sa upotrebom ovog voća jer sadrže dosta šećera, pa se ne preporučuje dijabetičarima.
Avokado se od 900 godine naše ere gaji u Centralnoj i Južnoj Americi. Izvor je ogromne količine vlakana i niza esencijalnih hranljivih materija. Važan je za zdravlje srca, mozga, a posebno vida. Brojni kuvari koriste avokado umesto putera prilikom pečenja određenih namirnica. Odličan je u borbi protiv srčanih oboljenja.