Epidemija gojaznosti, bolesti srca, dijabetes i niz drugih oboljenja mogu biti povezani sa lošom ishranom bogatom mastima i šećerom. Brza hrana je vodeća na listi, ali je potrošači i dalje konzumiraju bez obzira na rizike.
Dimljeno meso, slanina, kobasica i niz drugih mesnih prerađevina su na vrhu liste koja se odnosi na hranu koju bi trebalo izbegavati. Mesne prerađevine su u 42 odsto slučajeva rezultat srčanih oboljenja koja su i dalje vodeći uzrok smrti.
Peciva, pržena hrana i margarin su namirnice koje sadrže trans masti štetne po zdravlje: oštećuju krvne sudove i povećavaju rizik od srčanih oboljenja i moždanog udara.
Rafinisano brašno nalazi se u tortama, kolačima i grickalicama čija je većina hranljivih materija i vlakana uklonjena tokom mlevenja. Uzrokuje glad ubrzo nakon jela, a može da doprinese i osećaju umora. Rafinisani beli šećer je takođe u sastavu navedenih namirnica, a povezan je sa stvaranjem karijesa i povećava rizik od hroničnih bolesti.
Holin je hranljiva materija rastvorljiva u vodi, rođak vitamina B, uključujući i folnu kiselinu i riboflavin jer pomaže u izgradnji ćelijske membrane i transportuje hranljive materije unutar i van ćelija. Igra značajnu sporednu ulogu u vašem telu. Pomaže u razvoju mozga, rastu mišića i njihovoj pokretljivosti, utiče na rad nervnog sistema i metabolizma. Odgovoran je za detoksikaciju našeg tela. Pomaže funkcionisanje brojnih ćelija, kao i u njihovoj "komunikaciji" na više načina. Telo stvara male količine holina u jetri, ali ostatak prikupljamo iz hrane. Prosečan unos je 550 mg za muškarce i 425 mg za žene. Ključni izvori holina su žumanca, škampi, školjke, govedina, kikiriki, kelj, kupus, karfiol... Nedostatak holina može uticati na probleme sa jetrom usled gomilanja masti što dovodi do upala i oštećenja njenih ćelija.
Istraživanja su pokazala da već u prvih deset do petnaest minuta nakon ispijanja gaziranog pića, šećer odlazi u krv. Pankreas izbacuje insulin kako bi potpomogao transport šećera do mišića. Docent medicine na Medicinskom fakultetu u Čikagu i endokrinolog, Meltem Zejtinolgu objašnjava: “U većini slučajeva se gazirana pića konzumiraju tokom obroka, tako da telo ima zadatak da procesuira dodatne ugljene hidrate. Ovaj dodatni šećer, umesto da se čuva u mišićnom tkivu, pretvara se u mast u jetri.”
Bubrezi takođe igraju ulogu jer nam pomažu da višak šećera izbacimo kroz mokraću. To znači da telo gubi vodu, koja isto kao i kod diuretičkog efekta kofeina, povećava rizik od dehidracije.
Banane postaju braon zbog jednostavnog procesa oksidacije. Kiseonik oksidira enzime, a pulpa reaguje na vazduh i postaje braon. Iako je hemijska reakcija neizbežna, njen proces može biti usporen uz pomoć nekoliko kuhinjskih trikova.
Banane bi trebalo čuvati van frižidera. Izloženost sunčevoj svetlosti može ubrzati proces oksidacije, pa banane prekrijte krpom.
Čim oljuštite bananu, ona će početi ubrzano da oksidira a samim tim i "tamni". Jedno od načina kako da usporite proces je da krišku banane potpite u sok od limuna ili je premažete u nekoliko slojeva.
Pomaže i ukoliko isečete bananu na kolutove i ostavite je u vodi kojoj dodate nekoliko kapi limuna.
Tableta vitamina C izmrvljena i rastvorena u vodi takođe može sprečiti ubrzan proces oksidiranja banane.