• Zašto je sladak krompir (batat) - najbolji krompir?

    Zašto je sladak krompir (batat) - najbolji krompir?

    Krompir je danas možda čak i najrasprostrenjije povrće koje se širom sveta priprema i konzumira na stotine načine. Pa ipak, sladak krompir (batat) je nekako zapostavljen u odnosu na običan, a ima zaista impresivne blagodeti po zdravlje:

    Umanjuje dijabetes
    Sladak krompir ima nizak hipoglikemijski indeks (što znači da sporo ispušta šećer u krvotok) i najnovije studije pokazuju da može kontrolisati nivo šećera u krvi kod ljudi koji pate od dijabetesa. Takođe, jedan osrednji batat sadrži čak 6g vlakana, a dokazano je da osobe sa dijabetesom tipa 1 treba da unose što više vlakana, oko 25g dnevno. Sladak krompir sadrži i mangan, koji pomaže organizmu da razgradi ugljene hidrate i kontroliše apetit.

    Ubrzava metabolizam
    Upravo zbog obilja vlakana, sladak krompir je odličan za sve one koji imaju problema sa zatvorom ili druge probleme sa crevima.

    Smanjuje krvni pritisak
    Što se tiče krvnog pritiska, natrijum je glavni krivac za njegovo povećanje, dok ga kalijum smanjuje, a sladak krompir ima upravo to - malo natrijuma i čak 542g kalijuma, što je sedmina preporučenog dnevnog unosa ovog minerala.

    Čuva srce
    Batat je odličan izvor vitamina B6 koji čuva krvne sudove i arterije, a kalijum je dobar ne samo za smanjenje krvnog pritiska već i za regulisanje otkucaja srca.

    Sprečava rak
    Narandžasti sladak krompir, po nekim studijama, zbog beta - karotena može smanjiti rizik od dobijanja raka dojke, a za ljubičasti sladak krompir se smatra da generalno sprečava razvoj raka u svim ćelijama organizma.

    Štiti kožu
    Gore je već pomenuto da sladak krompir sadrži vitamin A, a on štiti kožu od oštećenja nastalih preteranim sunčanjem, dok vitamin E obezbeđuje glatku i sjajnu kožu jer podstiče rast kolagena.

    Umanjuje stres
    Magnezijum je mineral koji je zadužen za dobro raspoloženje, a batat ga ima u izobilju. On relaksira organizam, ali i doprinosi zdravlju mozga, kostiju i mišića.

     2420
  • Neverovatne prednosti upotrebe peršuna

    Neverovatne prednosti upotrebe peršuna

    Peršun štiti jetru i creva zahvaljujući miristicinu koji ima anti-kancerogena svojstva. Stimuliše varenje i reguliše nadimanje. Eliminiše toksine iz organizma i pozitivno utiče na pravilno funkcionisanje bubrega. Poseduje moćne antioksidanse koji štite ćelije od starenja. Sadrži anti-bakterijska i anti-inflamatorna svojstva. Bogat je vitaminom C, beta-karotenom koji jačaju imuni sitem. Sprečava anemiju i ublažava infekcije bešike. Čisti krv, prirodni je diuretik i osvežava dah.

     1469
  • Zašto je bolje piti kafu bez šećera?

    Zašto je bolje piti kafu bez šećera?

    Oni koji svakodnevno konzumiraju kafu bez šećera imaju povećanu memoriju u odnosu na druge. Ako želite da zaštitite svoje srce, sa kafom ne možete pogrešiti, dokazano je! Svakodnevnom konzumacijom možete eliminisati neke od glavnih uzročnika brojnih srčanih oboljenja. Kofein jača metabolizam i sprečava masti i holesterol da zapuše arterije i uzrokuju ozbiljnije probleme kao što su moždani ili srčani udar. Pokazalo se da kafa bez šećera može povećati fizičke performanse za oko 11 do 12 odsto. Utiče na nivo adrenalina koji je povezan sa boljom koncentracijom i refleksima. Igra ulogu i u podizanju energije. Poboljšava proces sagorevanja masti, a zahvaljujući antioksidantima štiti telo od slobodnih radikala.

     3656
  • Pet najzdravijih začinskih biljaka

    Pet najzdravijih začinskih biljaka

    Iako nauka nije bez sumnje dokazala da sami začini mogu da izleče neku bolest, postoje dokazi da začini pozitivno deluju na ljudsko zdravlje i da se redovnom upotrebom začinskih biljaka mogu olakšati određene hronične zdravstvene tegobe. Osim toga, korišćenje začinskih biljaka znači i manju upotrebu šećera, soli i zasićenih kiselina u pripremanju hrane.

    Žalfija

    Čaj od žalfije pozitivno deluje na stomačne tegobe i na upalu grla, a istraživanje koje je trenutno u toku pokazuje da ova biljka pomaže i kod ranih simptoma Alchajmerove bolesti. Osim toga, istraživanja su pokazala da su studenti koji su pili kapsule od ekstrakta žalfije imali bolje rezultate na testovima pamćenja.

    Ruzmarin

    Ova biljka se često koristi u marinadama, a takva upotreba ima i naučnu potporu – kiselina iz ruzmarina i njegovi antioksidansi sprečavaju kvarenje mesa i bore se protiv bakterija. Ruzmarin takođe pozitivno utiče na pamćenje i budnost.

    Indijski šafran

    Pasta od ove biljke se u Indiji maže na rane, jer pospešuje zarastanje, a čaj od indijskog šafrana smiruje grlo i respiratorne probleme. Ova začinska biljka takođe ublažava bolove prouzrokovane artritisom. Nedavne studije sugerišu da je moguće da indijski šafran može da uspori rast ćelija raka (posebno debelog creva, prostate i dojke).

    Đumbir

    Đumbir se tradicionalno koristi za umirivanje stomaka i ublažavanje simptoma prehlade, a veoma je efektivna i kod bolova u mišićima. Ekstrakt đumbira pomaže kod mučnine, posebno one izazvane trudnoćom, dok nema toliko uspeha kada je u pitanju mučnina izazvana vožnjom.

    Cimet

    Blagotvorna svojstva cimeta poznata su još od antičkog doba. Rimljani i Grci koristili su ovaj začin za regulisanje probave i apetita. Postoje tvrdnje da dodavanje jedne kašičice cimeta jelu poboljšava stanje pacijenata koji boluju od dijabetesa, jer pomaže u kontrolisanju nivoa šećera u krvi.


     2231
  • Gde naći selen?

    Gde naći selen?

    Selen je mineral kojem je glavna funkcija održavanje zdravlja ćelija. Preporučena dnevna doza je 55 mikrograma, a on pomaže u prevenciji kardiovaskularnih bolesti, raka, poremećaja u radu tiroidne žlezde i imunog sistema. Iako većina ljudi unese dovoljno selena putem ishrane, malo njih zna koja je hrana bogata selenom.

    Polovina šolje suncokretovog semena ima 37 mikrograma ovog minerala. Osim suncokreta, odličan izvor je i brazilski orah, koji u 30 grama ima 10 puta više selena od onog što vam je potrebno. Ipak, treba biti obazriv sa brazilskim orahom, jer će njegova preterana upotreba dovesti do trovanja selenom.
    Selen se može naći i u hrani životinjskog porekla - riba, piletina ili jaja su odličan izbor. Školjke, kavijar, pečurke i džigerica takođe sadrže selen, mada u nešto manjoj količini.

    Osim ovoga, izbegavajte previše obrađenu hranu i odlučite se za integralni hleb, radije nego za beli.

     2758
Divna krema od jabuka sa grizom. Uživajte!
2419
Lagana prolećna čorbica.
12900
Sok od čaja na razblaživanje.
14336
Ukusan ručak za celu porodicu.
28988
Ukusne štrudlice, mogu za desert ili za doručak.
11429
Bakin kolač. Kolač po receptu naših baka.
3967