Brojne su medicinske i kulinarske primene komorača. Koristi se kao dodatak osveživačima, pastama za zube, desertima, a značajan je u borbi protiv respiratornih i digestivnih poremećaja. Preporučuje se u lečenju anemije zbog visokog sadržaja gvožđa. U Indiji se konzumira nakon obroka kako bi olakšao varenje i eliminisao loš zadah. Stimuliše sekreciju digestivnih i želudačnih sokova, pa se koristi i kao glavni sastojak mnogih predjela. Seme komorača, posebno u prahu, može delovati kao laksativ. Bogat je vlaknima, pa samim tim redukuje „loš“ holesterol koji je glavni uzrok srčanih problema. Jača imuni sistem zbog prisustva vitamina C, a koristi se i za ublažavanje menstrualnih bolova zbog svog umirujućeg dejstva.
Jaja su bogata visokokvalitetnim proteinima, sadrže i lutein i zeaksantin, vitamine A, D, B12, riboflavin, fosfor... Obezbeđuju holin koji pomaže funkcionisanju mozga.
Mogu igrati važnu ulogu u održavanju mišićne mase tokom gubitka težine.
Telo apsorbuje vitamin D putem izlaganja suncu ali jaja mogu nadoknaditi preporučeni dnevni unos.
Boja ljuske nema uticaja na kvalitet jaja. Boja žumanca varira u odnosu na ishranu kokošaka, ali se to ne odražava na sadržaj hranljivih sastojaka.
Prosečno jaje sadrži 1,5 g zasićenih masti, 1,8 g mononezasićenih i jedan gram polinezasićenih masti.
...sasvim slučajno i to od strane siročeta koje nikada nije završilo školu!
Naime, Persi Spenser (Percy Spencer) je vrlo rano, već sa 18 meseci, izgubio oca, a majka ga je napustila i ostavila kod tetke i teče da se brinu o njemu. Samo nekoliko godina kasnije, Persi ostaje i bez teče, te sa 12 godina napušta školu i radi po ceo dan u lokalnoj fabrici konca. Nezadovoljan ovim poslom, sa 16 godina počinje da radi u fabrici papira. Tu se interesuje za električne instalacije. Znanje je upijao od starijih kolega, a par godina kasnije u svom gradu postaje jedan od trojice ljudi koji imaju jako znanje o električnoj energiji. Kada se pridružio mornarici, imao je pristup mnogim stručnim knjigama o bežičnoj tehnologiji, pa iako nije stekao formalno obrazovanje, već 1939. godine postaje jedan od najboljih svetskih stručnjaka u oblasti radarske tehnologije. Čim je izbio rat, Persi je svojim znanjem o tehnologiji pokušavao da pomogne Savezničkim trupama. Zajedno sa timom stručnjaka, radio je na Menhetnovom projektu i dok je ostatak tima tokom eksperimenta pokušavao da osposobi jedno radarsko postrojenje, Persi je primetio da mu se istopila čokoladica u džepu. Eksperiment je ponovio sa kukuruzom i rezultat je bio zapanjujuć - iskokale su se kokice! Spenser je pri završetku rata, 8. oktobra 1945. godine i prijavio svoj patent, a prva mikrotalasna peć je bila visoka dva metra i težila je oko 340 kila. Cena je bila prava sitnica - 5000 američkih dolara!
Tradicionalna poslastica koja potiče sa Aljaske je i fermentisana glava lososa. Nakon odstranjivanja, glava se zakopa u zemlju u kojoj boravi nekoliko nedelja. Kao što i predpostavljate - za to vreme počinje da truli. Pre potpunog razgrađivanja, iskopa se i služi kao hladan specijalitet.