• Gadne činjenice o brzoj hrani

    Gadne činjenice o brzoj hrani

    Kada budete pročitali neke od ovih tvrdnji, verovatno nećete ići u obližnji kiosk sa brzom hranom u skorije vreme.

    Pojedini lanci brze hrane koriste pesak u spravljaju pohovanih krilaca i čilija, jer dobro trpi temperature i može se podgrevati i nekoliko dana zaredom.
    Smesa za hamburgere se pravi od paste na bazi govedine koja je prvobitno bila klasifikovana kao pseća hrana, a tek se u skorije vreme koristi u ljudskoj ishrani. Mislite o tome kada sledeći put poželite hamburger.
    Supstanca koja se koristi u spravljanju arome vanile i jagode je ista supstanca koju dabar luči iz svojih analnih žlezda. Ova supstanca će na deklaraciji proizvoda biti klasifikovana kao "prirodna aroma".
    Jedna vrsta jarko crvene prehrambene boje dobija se mrvljenjem afričkog insekta. Obično se koristi u slatkišima i sokovima, na etiketi će biti obeležen kao "carmine" ili "cochineal". Sama buba nije ni na koji način opasna, ali većina ljudi ne bi bila previše srećna kad bi saznala šta je tačno u pitanju.
    Veštačko đubrivo, amonijum sulfat, koristi se kao sredstvo za brži rast kvasca u nekim trgovinskim lancima koji prodaju sendviče .
    Propilen glicerol, sastojak antifriza, koji iritira kožu i oči, koristi se pri pakovanju salata, kako bi ona duže ostala hrskava.
    Postoji dozvoljena količina dlake glodara koja je prema standardima dozvoljena u hrani, pošto u pitanju nije količina koja je opasna po zdravlje. Isto važi i za crve i larve. Istina, ovi propisi važe u Americi, ali ne može se sa sigurnošću tvrditi kakva je situacija ovde.

    Ako vam nekada ne ide dijeta, vratite se na ovaj tekst i izgubićete apetit očas posla.

     2342
  • Ishrana i navike koje se proporučuju ako patite od aritmija

    Ishrana i navike koje se proporučuju ako patite od aritmija

    Veliki broj ljudi pogođen je atrijalnim fibrilacijama, pa je svakako dobro znati šta je dobro uzimati kao hranu u tom slučaju. Ako ste deo ove grupe ljudi sa dijagnozom ove vrste aritmije, možda ćete imati veliki broj sumnji u vezi sa svojom bolešću, kao što je, šta to treba da jedete ako imate aritmiju. Stoga, u ovom članku želimo da vas približimo jednoj od tema koja na koju se najviše postavlja pitanje: kojoj vrsti ishrane treba da se pridržavate kada patite od aritmije i, preciznije, atrijalne fibrilacije?

    A priori, ne postoji posebna dijeta za osobe sa atrijalnom fibrilacijom. U osnovi, za ovu vrstu aritmije preporučljivo je pratiti ishranu zdravu za srce. Evo nekoliko saveta koji će vam pomoći da poboljšate svoje navike u ishrani.

    Zasićene masti

    Preporučljivo je svesti na minimum unos hrane koja sadrži visok nivo zasićenih i/ili trans masti. Ova vrsta masti doprinosi povećanju nivoa holesterola koji, u visokim nivoima, pomaže nastanku srčanih bolesti i začepljuje arterije izazivajući promenu krvnog pritiska, pa ih izbegavajte ako imate srčanu aritmiju.

    Iz tog razloga je neophodno smanjiti nivo holesterola u našem telu, odnosno u krvi. Da biste to uradili, potrebno je da unesete neke promene u vaše prehrambene navike i da namirnice koje obično konzumirate redovno (punomasni mlečni proizvodi, puter ili masno meso) zamenite zdravijim (manje masne mlečne proizvode, devičansko maslinovo ulje ili nemasno meso). Pored toga, preporučljivo je izbegavati brzu hranu, industrijska peciva i kobasice.

    Sve ovo, u kombinaciji sa umerenim svakodnevnim vežbanjem, učiniće da vaš holesterol stavite pod kontrolu i, pre svega, sprečiće da se vaša bolest pogorša.

    So

    Još jedan osnovni sastojak koji često koristimo je so. Uverite se da hrana koju jedete ima malo natrijuma, jer zloupotreba ove supstance u našoj ishrani može dovesti do povećanja krvnog pritiska i srčane frekvencije, što dovodi do epizode ​​atrijalne fibrilacije. Začinjavanje jela određenim začinima može biti rešenje za smanjenje upotrebe soli.

    Pića

    Konačno, trebalo bi da unos pića kao što su kafa, čaj, alkohol, energetska pića i bezalkoholna pića sa kofeinom smanjite na minimum. Nema direktnih indicija da kofein utiče na atrijalnu fibrilaciju, ali su to ekscitatorna pića koja mogu izazvati promene u našem otkucaju srca i krvnom pritisku, favorizujući pojavu epizode ​​fibrilacije.

    Hrana sa vitaminom K

    Ako ste na terapiji antikoagulansima, morate kontrolisati količinu hrane bogate vitaminom K koju konzumirate. Višak ove vrste vitamina može uticati na efikasnost antikoagulansa, smanjujući ga. Vitamin K možemo pronaći posebno u tamno žutom povrću ili zelenom lisnatom povrću.

    Hrana koju treba da uključimo u svoju ishranu

    Postoje različite namirnice koje doprinose poboljšanju našeg zdravlja i zato preporučujemo da ih uključite u ishranu.

    Plava riba
    Ova vrsta ribe sadrži veliku količinu Omega 3 masnih kiselina. Neki primeri su inćuni, sardine, sabljarka i losos. Preporučljivo je da je konzumirate najmanje 3 puta nedeljno.

    Orašasti plodovi – orasi, bademi...
    Ove namirnice su bogate magnezijumom i bolje ih je uzimati sirove.

    Žitarice i derivati kao što su hleb, testenina ili pirinač (puna pšenica ako je moguće)
    Ove namirnice ne sadrže velike količine vitamina K i poželjno ih je jesti 2 do 3 puta nedeljno.

    Mahunarke
    Povećana konzumacija mahunarki je korisna za naše zdravlje, jer nedostatak istih u našem organizmu može da nosi rizik od aritmija.

    Voće
    Veoma je korisno jesti između 3 i 5 komada voća dnevno.

    Promenite navike u kuhinji

    Ne samo da je važno da jedemo zdravu hranu, već moramo da vodimo računa i o načinu na koji ih kuvamo kako ne bi izgubili svoja osnovna svojstva. Najefikasniji načini da jela koja pripremamo budu zdrava su pripremanje u rerni, na roštilju ili na pari.

    Kupovina namirnica

    Kada kupujete, pažljivo pogledajte etikete proizvoda koje kupujete. Važno je da prehrambeni proizvodi imaju malo zasićenih masti i natrijuma. Uz to, svakako treba izbegavati kupovinu industrijskog peciva punog šećera i rafinisanih ulja od palmine masti.

    Zaključak: Ukratko, usvajanje dobrih navika u ishrani i zdravog načina života uz redovno vežbanje će doprineti povećanju kvaliteta vašeg života. Ovo, zajedno sa redovnim medicinskim praćenjem, smanjiće vaše šanse da patite od atrijalne fibrilacije.

     

     2735
  • Doručak: šta jesti, a šta izbegavati?

    Doručak: šta jesti, a šta izbegavati?

    - Sveže voće je uvek dobar izbor.

    - Žitarice jer su bogate vlaknima.

    - Kuvana jaja ili omleti sa povrćem.

    - Nisko-masni jogurt radi olakšanog varenja.

    Izbegavajte:

    - Pomfrit, kobasice i slaninu.

    - Jogurt sa dodatkom voća ili sirupa zbog unosa šećera.

    - Krofne i druge poslastice.

     1403
  • Tri najveće greške kod dijetalne ishrane

    Tri najveće greške kod dijetalne ishrane

    Ukoliko se fokusirate na broj kalorija, možda nećete dobiti neophodnu količinu hranljivih materija koje su vam potrebne i na dnevnom nivou. Trebalo bi unositi određeni broj kalorija, ali iz kvalitetnih, pre svega biljnih namirnica. Savršena ishrana nije uvek preterano zabavma, posebno ukoliko ste na dijeti kada se neretko suočite sa gubitkom motivacije. Konzumirajte što više povrća, a posebno brokoli, karfiol ili kupus. Sok limuna i začini su put do savršenog ukusa. Ne osećajte krivicu ukoliko koristite malo putera ili ulja pri pripremi povrća. Umerena količina masti pomaže vašem telu da bolje apsorbuje vitamine. Neke od popularnih dijeta forsiraju termin "životni stil" koji je u direktnoj vezi sa promovisanjem ograničenog unosa kalorija, ali se malo pažnje obraća na neophodan nivo hranljivih materija. Unos vlakana je, pre svega, od izuzetnog značaja za rad organa za varenje, zato konzumirajte pasulj, krompir, koštunjavo voće, jogurt i slično. Probiotici su ključni sastojci koji pomažu rad bakterija u želucu. Ne očajavajte, obradujte sebe vinom, čokoladom... Crna čokolada i čaša vina se čak i preporučuju u umerenim količinama...

     1355
  • Kiseli krastavčići - imaju čak i svoju Internacionalnu nedelju!

    Kiseli krastavčići - imaju čak i svoju Internacionalnu nedelju!

    Ako niste znali, svake godine se u maju u Americi obeležava "Internacionalna nedelja kiselih krastavaca" tokom koje se održavaju razne zgodbe posvećene ovom ukiseljenom povrću. U to ime, pročitajte ovaj zanimljiv istorijat kiselih krastavčića!

    2400. godina p.n.e - stavljanje hrane u turšiju je jedan od najstarijih metoda konzerviranja hrane. Kako tvrde u Muzeju ishrane u Njujorku, otprilike 2400. godine pre nove ere su krastavčići prvi put ukiseljeni, i to u drevnoj Mesopotamiji. Nekoliko vekova kasnije, ova praksa se prenela i u Indiju.

    50. godina p.n.e - te godine je egipatska kraljica Kleopatra po prvi put uvela kisele krastavce u svoju ishranu i time naglo digla popularnost ove namirnice u Egiptu. Smatrala je da će je učiniti još lepšom, a legenda kaže kako je nagovorila čak i svog ljubavnika Cezara da redovno hrani svoje vojnike kiselim krastavcima, jer je verovala da pored lepote, pospešuje i snagu.

    900. godina - u ovo vreme je u Zapadnoj Evropi mirođija postala jedan od omiljenih začina koji se dodaju u kisele krastavce.

    1492. godina - petnaesti vek se smatra "vekom istraživanja" tokom kojeg su mnogi istraživači i mornari patili od bolesti izazvane nedostatkom vitamina C. Tako je Kristofer Kolumbo u jednom svom dnevniku zabeležio kako je redovno davao kisele krastavce svojim mornarima, kako bi se osećali bolje.

    1809. godina - Napoleon Bonaparte je ove godine ponudio čak 12.000 franaka osobi koja će pronaći najbolje rešenje konzerviranje hrane za njegove vojnike. Francuski kuvar Nikolas Apert se dosetio metode konzerviranja kiselih krastavaca i osvojio prestižnu nagradu.

    1940. godina - u ovo vreme se čak 40% proizvedenih tegli kiselih krastavaca slalo američkim trupama, a osam godina kasnije (ubrzo po završetku rata) se i ustanovila „Internacionalna nedelja kiselih krastavaca“.

     2266
Ukus krem banana vraća u detinjstvo!
2873
Sjajna ideja za pogačice!
2385
Mmmm kombinacija kokos i čokolada mmmmm...
1475
Ko ne voli Plazma keks? Mislim da takva osoba ne postoji.
2654
Idealno za dečiji rođendan.
1685