Od 22. do 23. marta 2013. godine održava se u Vršcu VINOFEST. Manifestacija koja okuplje pra svega proizvođače vina ali se tu mogu sresti i proizvođači žestokih pića. Kako vino i žestoka pića treba uvek konzumirati uz dobar zalogaj mogli smo videti i predstavljanje nove čokolade koja dolazi iz Vršačkog SWISSLION-a ali i razna umeća od suvomesnatih proizvoda.
Na VINOFESTU bili su prisutni i proizvođači staklene ambalaže, opreme ali i novih sotverskih rešenja - www.farmsoft.rs, koja mogu, zaista, u značajno meri da pomognu vlasnicima da lakše upravljaju svojim poslovanjem.
Ukoliko Vas put vodi kroz južnobanatski gradić na obroncima Vršačkih planina obavezno posetite ovu manifestaciju koja se održava u velikoj sali Hotel Srbije.
Jagode, vesnik proleća među voćem, omiljena su poslastica većini dece, a ni odrasli nisu imuni na njihov primamljivi ukus. Međutim, koliki god da ste ljubitelj ove prirodne poslastice, evo nekoliko stvari koje verovatno niste znali o jagodama:
Svaka jagoda ima oko 200 semenki i one su jedino voće čije se semenke nalaze na spoljnoj strani ploda.
Pripadaju porodici ruža.
U Belgiji postoji muzej posvećen jagodama.
Stari Rimljani su verovali da jagode imaju lekovita svojstva.
Jagode su niskokalorične namirnice, a bogate su vitaminima C, K i B6, kao i kalijumom, folnom kiselinom, amino kiselinama i vlaknima. Veruje se da pomažu u smanjivanju rizika od srčanih oboljenja i nekih vrsta raka.
Istraživanja pokazuju da osobe koje konzumiraju jagode pre treninga sagorevaju više kalorija i izdržljivije su, u poređenju sa onima koji to ne čine.
Sok od jagode pomešan sa medom može da ublaži opekotine od sunca.
Francuzi veruju da su jagode afrodizijak, a mladenci ih tradicionalno konzumiraju za doručak, u obliku kremaste, slatke supe.
Jagode se mogu i kiseliti, ako se uberu zelene.
Kada bi se sve jagode proizvodene u Kaliforniji tokom jedne godine poređale plod uz plod, obišle bi svet 15 puta.
Banane sadrže triptofan i amino kiseline koje podstiču proizvodnju melatonina i sprečavaju nesanicu. Osim toga što banane utiču na kvalitet sna, čine telo opuštenim i utiču na probavni sistem zbog vlakana koji povoljno utiču i na metabolizam. Zbog visoke koncentracije gvožđa, banane su idealne za sprečavanje pojave grčeva u mišićima. Mogu delovati i kao elektroliti zbog viskog sadržaja minerala. Uz pomoć banana, može se nadoknaditi unos kalijuma ili se ispuniti dnevna doza unosa magnezijuma kao esencijalnog nutrijenta za telo.
Pokazalo se da avokado štiti naš kardiovaskularni sistem na više načina. Pre svega, zbog niskog nivoa zasićenih masti. Konzumiranjem adekvatnih nezasićenih masti možete održavati nivo holesterola i potenijalno poboljšati osetljivost na insulin.
Avokado takođe sadrži mešavinu nutrijenata, uključujući i dosta antioksidanasa kao što su karotenoidi i fenol. Ova jedinjenja mogu sprečiti upalu i oksidativni stres u krvnim sudovima, ali i olakšavaju protok krvi.
Preliminarne studije pokazuju da avokado može smanjiti mogućnost oboljenja od raka ali i disfunkciju vida.