Spelta, ili kako je neki nazivaju krupnik, je žitarica organskog porekla koja je prvi put kultivisana u Južnoj Aziji. Na Bliskom Istoku se koristila još pre 9.000 godina i odatle se prenela na Evropu. U početku se koristila kao hrana za konje, a danas spada među najtraženije žitarice i za ljudsku ishranu, pre svega zato što sadrži jako malo glutena, a i zbog svog prijatnog slatkastog, orašastog ukusa.
Ova žitarica sadrži visok nivo aminokiselina među kojima su leucin, metionin, fenilalanin i trptofan koji proizvodi serotonin, hormon koji je zaslužan za dobro raspoloženje i koncentraciju. Takođe, spelta sadrži i skoro sve vitamine B grupe, kao i kalcijum, magnezijum i selen koji štiti od raka. Generalno se preporučuje za lečenje dijareje, opstipacije, grčeva i migrene. Održava normalan nivo šećera u krvi pa se posebno preporučuje dijabetičarima.
Od speltinog brašna možete praviti ukusan hleb koji je izuzetno hranljiv i dugo održava sitim, a zanimljivo je to što se od ljuspe spelte prave anatomski jastuci za spavanje, kao razne prostirke, dušeci i jastuci za trudnice i bebe.
Ruzmarin je aromatična višegodišnja biljka, koja se koristi u gastronomiji i medicini. Uprkos tome što je jedan od najpopularnijih začina na svetu, koliko zaista znamo o ovoj magičnoj biljci?
Antički Grci verovali su da ruzmarin poboljšava pamćenje.
U XVI veku ruzmarin se često ostavljao da tinja u bolesničkoj sobi, jer je služio kao sredstvo za dezinfekciju.
U Engleskoj, za vreme Tjudora, ruzmarin je simbolizovao vernost, tako da su neveste tradicionalno poklanjale grančicu ruzmarina svojim muževima.
Ruzmarin se, kao narodni lek, koristi za olakšavanje tegoba kao što su zubobolja, glavobolja i loša probava.
Ruzmarin se kao začin odlično slaže sa jagnjetinom.
Destilovano ulje ruzmarina može biti otrovno u velikim dozama.
Grm ruzmarina može dostići visinu i do metar i po, a ova biljka cveta i ima modro-ljubičaste cvetiće.
Plavi patlidžan potiče iz Indije, a u Evropu je došao u 13. veku zahvaljujući arapskim trgovcima. U Italiji je najpre upotrebljavan kao ukrasna biljka, a tek mnogo kasnije korišćen je i u ishrani. Od davnina je poznat po svojim lekovitim svojstvima. Pospešuje probavu i ublažava grčeve u crevima i želucu. Snižava holesterol, normalizuje rad srca i reguliše nivo vode u organizmu. Listovi patlidžana upotrebljavaju se protiv bolova, crvenila, opekotina, kao i protiv reume.
Kada jedete u roku od jednog sata nakon buđenja, nivo insulina u krvi biće izbalansiran i poboljšaćete rad svog metabolizma. Tokom spavanja, metabolizam je prirodno usporen jer vaše telo ne obavlja niz drugih funkcija kao kada ste budni. Da bi vaš metabolizam radio „punom parom“ morate imati više obroka, počevši od doručka u prvom satu nakon buđenja.
Razmišljajte o preskakanju doručka kao pokretanju automobila sa malo benzina. Hrana je gorivo za vaše telo. Doručak će sprečiti osećaj umora tokom dana, ali i razdražljivosti.