Današnji način života nas primorava da živimo brzo i da nemamo dovoljno vremena da se posvetimo sami sebi. Ali nemojte dopustiti da upadnete u vrtlog moderne svakodnevnice i da na taj način umanjite kvalitet vašeg života. Uvek postoji način i vreme da se pobrinete za svoje zdravlje. Evo par saveta, ne treba vam mnogo vremena i energije a ako ih primenjujete veoma brzo ćete osetiti poboljašanje.
Kofein je najčešće konzumirana supstanca na svetu, a kafa ostaje njegov najveći izvor. Sadržaj kofeina u jednoj šolji može da varira od 30 do 300 mg ali je prosek od 90 do 100 mg. Osim toga, studije su pokazale da preterano konzumiranje kofeina može dovesti do anksioznosti, srčanih aritmija, a čak može prouzrokovati i panične napade. Dokazano je da velika doza narušava san i u korelaciji je sa visokim krvnim pritiskom. Evo šta možete da očekujete ukoliko na samo nedelju dana kafu zamenite zelenim čajem.
1. dan – Smanjujete unos kofeina na 30 mg, te postoji mogućnost pojave povremenih glavobolja što je prirodna reakcija.
2. dan – Uravnotežen krvni pritisak sa povremenim glavoboljama.
3. dan – Poboljšan rad sistema za varenje. Umesto osećaja napetosti nakon ručka, osetićete talas produktivnosti i izražen osećaj budnosti.
4. dan – Vidne promene na koži zbog moćnih antioksidanata koji pomažu u borbi protiv štete učinjene od strane slobodnih radikala.
5. dan – Povećana količina energije, bez glavobolja i razdražljivosti.
6. i 7. dan – Vaše telo koristi više vode ali je i hidrirano na pravi način.
Šljive sadrže veliku količinu vitamina (A, C, K, B1, B2, B3, B6, E) ali i minerala: kalijum, magnezijum, gvožđe, kalcijum i cink. Bogate su dijetetskim vlaknima, pa su neretko na spisku namirnica kod onih koji žele da se oslobode viška kilograma. Studije su pokazale da su šljive dragocene za smanjenje glukoze u krvi, kao i za smanjenje nivoa triglicerida. Jačaju tkiva i kosti, a regulišu i probavni sistem jer deluju kao prirodan laksativ. Jačaju imunitet zbog čega je organizam otporniji na bolesti, infekcije i upale. Regulišu stres i opuštaju mišiće.
Umor i iscrpljenost - Hroničan umor zbog koga se javlja i insomnia direktno utiču i na proizvodnju melatonina. Kada je nivo serotonina nizak, sposobnost za proizvodnju melatonina je smanjena, poput domino efekta.
Digestivni problemi - Serotonin je važan za prenos signala između mozga i digestivnog sistema. Medicinski stručnjaci su otkrili vezu između sindroma iritabilnog creva i neadekvatnog nivoa serotonina.
Libido - Nizak nivo serotonina povezan je i sa libidom. Njegove oscilacije posebno utiču kako i na libido, tako i na fizičke sposobnosti.
Fizička aktivnost dobra je za rad srca na više načina. Redovni treninzi umerenog inteziteta (poput brze šetnje) može povećati nivo holesterola za skoro 25 odsto u tri meseca. "Dobar" tip holesterola može uticati na razgradnju "lošeg" u vašem organizmu. Pomaže i zdravlju krvnih sudova. Zato makar šetajte, minimum 30 minuta dnevno.
Ponekad pecivo može gore uticati na holesterol od, recimo, krem sira. Sve veći broj dokaza ukazuje na to da ugljeni hidrati iz peciva vas mogu izložiti većem riziku kada je reč o bolestima srca. Trebalo bi imati na umu da peciva utiču na upale, oštećuju krvne sudove i podižu nivo holesterola. Prerađeni ugljeni hidrati, zasićene i trans masti su najveći neprijatelj.
Holesterol proizvodi jetra, a neophodan je za stvaranje hormona i proizvodnju vitamina D. Preterana količina holesterola u arterijama može dovesti do začepljenja i brojnih upala koje neretko dovode do srčanog ili moždanog udara. Najvažniji savet: čuvajte se šećera i prerađene hrane.