Naše telo proizvodi kortizol kada je pod stresom. Pored epinefrina, važan je i ima brojne funkcije. Pomaže u regulisanju krvnog pritiska, metaboličke aktivnosti, imunog sistema, srčanih funkcija, kao i funkcija centralnog nervnog sistema. Međutim, povišen nivo stresa može loše uticati na povećanje telesne težine, povišen holesterol, bolesti srca, kognitivne probleme... Mada, postoji nekoliko načina uz pomoć kojih možete regulisati nivo holesterola.
Vežbajte!
Fizička aktivnost je najefikasniji načina putem koga možete uticati na nivo kortizola. Pruža duhovnu snagu, jača samopouzdanje i oslobađa druge hormone poput serotonina.
Hranite se zdravo!
Jaja, riba, meso, semenke bundeve i zeleniš takođe pomažu u smanjenju nivoa kortizola. Uvedite pet umerenih obroka dnevno, unosite vlakna i jedite namirnice bogate proteinima. Smanjite unos složenih ugljenih hidrata i na taj način regulišite nivo kortizola.
Naspavajte se!
Važno je uspostaviti rutinu kada je reč o spavanju. Uklonite tablete, mobilne telefone i laptope iz sobe u kojoj spavate. Adekvatan san u proseku obuhvata između 7 i 9 sati.
Papaja (lat. Carica papaya) je egzotično voće nalik dinji koje potiče iz centralne Amerike i Meksika, ali se danas proizvodi u gotovo svim tropskim zemljama. Krasi je plod žućkaste i crvene nijanse koji može biti težak i do 10 kilograma. Unutra se nalaze semenke, pa je najbolje papaju baš kao i dinju preseći na pola, izvaditi semenke, iseckati mesnati deo ploda na kocke i tako sveže konzumirati. U svetu su poznate dve vrste papaje - Havajska i Meksička. No, osim što je jako ukusna i aromatična, papaja je takođe i izuzetno zdrava, najviše zbog enzima papaina, koji je odličan za lečenje želudačnih tegoba. Sadrži i dosta vitamina A, B, C, pa popravlja vid, održava zdravu kožu, čuva od infekcija, a zbog beta karotena dokazano štiti od raka pluća. Ovu ukusnu voćku je naravno najbolje jesti svežu, ali možete od nje praviti svež letnji napitak, egzotičnu salatu preko koje ćete preliti limunov sok, ali i razne soseve, poslastice i nezaobilazni sladoled. Zbog svih ovih kvaliteta, nije ni čudo što ju je Kolumbo svojevremeno nazvao "voćem anđela".
1. Izbegavajte prejedanje. Ne jedite suviše brzo, zaustavite se kada osetite sitost, izbegavajte žvakaće gume, bombone, pijenje na slamčicu...
2. Umereno konzumirajte sledeće namirnice, koje takože mogu biti uzrok nadimanja: krastavci, karfiol, brokoli, kupus, kelj, pasulj, suve šljive, klice, kajsije... Digestivni trakt se širi usled gasova i izaziva bolan pritisak u određenim delovima tela.
3. Izbegavajte gazirana pića. Prirodni i veštački zaslađivači u njima, kao i konzervansi, boje su sastojci koji stvaraju gasove.
Najbezbedniji, najprecizniji način da znate kada je meso spremno je da koristite kuhinjski termometar koji ćete ubosti u najdeblji deo mesa. Temerature koje ćemo vam predložiti su temperature koje uglavnom predlažu mnogu stručnjaci.
Govedina:
Živo (Rare) 40 stepeni
Srednje živo (Medium rare) 55 stepeni
Srednje (Medium) 60 stepeni
Srednje dobro pečeno (Medium Well) 65 stepeni
Dobro pečeno (Well Done) 70 stepeni
Mlevena govedina - 70 stepeni
Jagnjetina:
Srednje živo pečena ( Medium rare) 55 stepeni
Srednje pečena (Medium) 60 stepeni
Srednje dobro pečena (Medium well) 65 stepeni
Mlevena jagnejtina 70 stepeni
Živina:
Belo meso - 70 stepeni
Tamno meso 75 stepeni
Mleveno meso 75 stepeni
Svinjetina :
Srednje pečeno 65 stepeni
Dobro pečeno 70 stepeni
Mleveno meso 70 stepeni
Nakon pečenja preporučuje se da se meso ostavi 3 minuta da miruje.