Istina je da je jedna od glavnih preporuka lekara kontrolisani unos natrijuma. Ishrana bogata ovim mineralom može izazvati hronične probleme sa zadržavanjem tečnosti i hroničnom hipertenzijom.
Unos prevelike količine vode ili drugih tečnosti može preopteretiti vaš urinarni sistem i izazvati brojne infekcije. Količina vode koja je odgovarajuća zavisi od starosti, težine i navika.
Ukoliko vežbate, vodite računa o odgovarajućoj količini magnezijuma i kalijuma. Ovi esencijalni minerali igraju važnu ulogu u hidrataciji vašeg tela i zdravlja mišića. Ukoliko vam nedostaje neki od minerala, postoji veća šansa da ćete imati problema sa grčevima ili zdravljem mišića.
Veliki broj ljudi misli da može hidrirati svoje telo bezalkoholnim pićima ili voćnim sokovima. Iako mogu da ugase vašu žeđ, njihove komponente su daleko od zdravog. Ova pića su puna šećera i dodatnih hemijskih jedinjenja koja umesto hidratacije ćelija, mogu izazvati suprotan efekat.
Zbog visokog sadržaja fruktoze, najbolje je da jedete voće u jutarnjim časovima jer tada telo ima najjači podsticaj za funkcionisanje. Ako jedete voće uoči samog spavanja, visok nivo šećera ometaće vaš san. Voće se lako vari i trebalo bi ga jesti onda kada vam je energija najpotrebnija, dakle ujutru ili pre ručka.
Nakon konzumiranja voća, sačekajte jedan do dva sata kako se ne biste osećali naduveno ili imali gasove, a i kako bi vaša creva bila spremna za naredni izvor hrane.
1. Smanjite unos zasićenih masti: suncokretovo ulje zamenite maslinovim jer sadrži solidne količine zdravih mononezasićenih masti. Birajte nemasno ili niskomasno mleko i jogurt. Izbegavajte unos trans masti ili ih ograničite na najviše tri grama dnevno. Ne konzumirajte industrijski prerađene namirnice prepoznatljive i po dugačkom roku trajanja, umesto njih jedite proteinsku hranu.
2. Hrana bogata vlaknima smanjuje rizik od bolesti srca. Opredelite se za pasulj, žitarice, braon pirinač, koštunjavo voće i vaš digestivni trakt će vam biti zahvalan.
3. Unos ribe minimum dva puta nedeljno smanjuje rizik od srčanih bolesti za 30 odsto, pokazuje američko istraživanje. Omega tri masti u ribi pomažu u regulisanju srčanog ritma.
Nakon uzimanja antibiotika, važno je obnoviti “dobre bakterije” u crevima. Ukoliko se odlučite da to radite prirodnim putem – ishranom, postoje mnogo namirnica koje vam mogu pomoći u obnavljanju crevne flore.
Jogurt – Verovatno najpoznatija probiotička hrana, a svakako je jedna od najboljih izbora nakon uzimanja antibiotika.
Kiseli kupus – Sirovi kiseli kupus može da sadrži više od 13 različitih vrsta probiotičkih bakterija. Međutim, ovo ne važi za sve sorte. Svaka sadrži različite proporcije različitih sojeva bakterija pogodnih za pravilno funkcionisanje creva.
Beli luk – Odličan izvor prebiotika. U pitanju su nesvarljivi ugljeni hidrati koji pomažu probiotičkim bakterijama da rastu i množe se u probavnom sistemu.
Bademi - Grupa naučnika je otkrila da fino mleveni bademi značajno povećavaju nivoe određenih korisnih bakterija u crevima. Hemikalije prisutne u koži badema poboljšavaju sposobnost belih krvnih zrnaca da detektuju viruse i da poboljšaju sposobnost organizma da spreči razmnožavanje virusa.