• Čista voda za piće - osnovno ljudsko pravo!

    Čista voda za piće - osnovno ljudsko pravo!

    Preko milijardu ljudi ili svaki šesti čovek nema pristup čistoj vodi za piće. Uglavnom su to područja sa teritorije Afričkog i Azijskog kontinenta ali iznenaće Vas i podatak da čistu vodu za piće nema i određeni procenat stanovništa koji živi u razvijenim zemljama.

    Prljava voda UBIJA. Problem leži u činjenici da voda utiče na sve. Posledica nedostatka dovoljnih količina čiste vode je veliki broj smrtnih slučajeva. Više ljudi umre od toga što nema pristup čistoj vodi nego od svih vidova nasilja uključujući ratove.

    Zanimljiva je činjenica da neke od najsiromašnijih država imaju najveću potrošnju vode po glavi stanovnika. Najveća potrošnja vode nije u domaćinstvima već u industriji i poljoprivredi, a pogotovo na velikim farmama. Ni sve farme ne troše vodu podjednako pa tako na primer da bi se proizveo kilogram govedine potrebno je četiri puta više vode od kilograma piletine.

    Za proizvodnju 1 jabuke potrebno je 70 litara, šolju kafe 140 litara, šolju čaja 35 litara, čašu mleka 200 litara, krišku hleba 40 litara, šniclu svinjetine 1440 litara, za pileće grudi potrebno je 1170 litara, za jedan hamburher 2400 litara, veću krišku kačkavalja 2500 litara, dok je za jedan goveđi stek potrebno čak 4650 litara vode.

    Najviše resursa kada je čista slatka voda za piće u pitanju, po glavi stanovnika, imaju: SAD, Kanada, Australija, Portugal, Italija, Španija, Grčka, Mexico, Belgija i Japan. Najmanje je imaju u Danci, Luksemburžani, Česi, Englezi, Poljaci, Šveđani, Irci, Austrijanci, Finci i Nemci.

    Čista voda za piće spada među osnovna ljudska prava pa se iz tog razloga prema njoj treba ponašati racionalno i veoma pažljivo.

    Kada bi se samo mala curenja na slavinama ili cevima zaustavila moglo bi se uštedeti preko 10.000 litara čiste vode godišnje. Na svetu se koristi preko 3.542.000.000.000.000 litara vode godišnje. Engleska ima preko 338000 kilometara vodovoda ne računajući male vodove u domaćinstvima. To je dovoljno cevi da se osam puta okruži zemaljska kugla.

    Nije previše zahtevati da svi imaju pristup čistoj vodi. U razvijenim zemljama potrebno je racionalnije koristiti čistu vodu dok siromašnim zemljama treba pomoći da dobiju pristup kako sanitarnoj vodi tako i vodi za piće.

     

    Izvor: www.cefix.rs

     10683
  • Aditivi kroz vekove

    Aditivi kroz vekove

    Kada govorimo o lošoj reputaciji, jedino GMO hrana prolazi gore od aditiva. Većina ljudi bi da izbegne aditive, ako je ikako moguće, ali postoji nekoliko stvari koje niste znali o njima. 

    Npr. mnogi ne znaju da aditivi imaju postoje još od antičkog doba. U Staroj Grčkoj i Rimu postojali su inspektori koji su proveravali da li pekari dodaju boju ili neki sličan dodatak svojim proizvodima. Pritom, primarna uloga začina bila je da zamaskiraju ukus pokvarene hrane, tako da su se i začini koristili kao aditivi.

    Prvi zakon koji reguliše upotrebu aditiva datira još iz 1203. godine, od kralja Džona i odnosio se na zabranu pekarima da dodaju boju u hleb. Kralj Henri III kasnije je proširio ovaj zakon na vinare, pivare, mesare i slično. Ovaj zakon stupio je na snagu sredinom XIII veka, a prestao je da se upotrebljava početkom XVIII veka. 

    Sredinom XIX veka, engleski doktor Artur Hasal ispitivao je vrste kafe koje su bile u prodaji i utvrdio da je svega 3 od 34 vrste čisto. Ostale su sadržale mleveni kukuruz, brašno, čak i mleveni žir. Kada je ponovio isti eksperiment sa crvenom paprikom, našao je i olovo i dodatu boju. 

    Nemci su u XIV i XV veku imali ozbiljne kazne za one koji su se bavili petljanjima sa hranom. Postoje dokumenti koji pokazuju kako su jednog trgovca vinom naterali da popije sav svoj nečist proizvod. Umro je od posledica. 

    Galileo i Betoven bolovali su od hroničnog trovanja olovom, a veruje da su se trovali vinom, jer je olovo bilo čest aditiv u tom piću. Navodno, činilo ga je slađim.

    Dakle, aditivi nisu kreacija modernog doba. Većina njih je bezbedna za ljudsku upotrebu, ali kao i uvek, treba biti oprezan i imati meru. 

     2811
  • Tri opasna parazita u ribi

    Tri opasna parazita u ribi

    Valjkasti crvi žive u mišićima i organima morske ribe. Jedan od najčešćih parazita, anisakis, kreće se od 5 do 20 milimetara dužine.

    Metilji su najopasniji tip ribljih parazita. Neki uzrokuju bol u stomaku i dijareju, drugi mogu migrirati u neke od organa uključujući pluća, srce, centralni nervni sistem i jetru gde izazivaju ozbiljne infekcije, komplikacije i u najgorem slučaju, smrt.

    Pantljičara može živeti i neko vreme u nama, a da je nismo svesni. Žive u mišićima riba i ponekad ih možemo uneti dok su još larve, pa ih je nemoguće primetiti golim okom. Većina ljudi nema nikakve simptome, iako mogu gubiti težinu, patiti od anemije, mučnine, slabosti, vrtoglavice i oticanja abdomena.

     1549
  • Emeril Lagasse

    Emeril Lagasse

    Poznat je kao domaćin uspešne kulinarske emisije "Emeril Live", kao vlasnik desetina luksuznih restorana, ali i po sjajnom smislu za humor, zahvaljujući kojem gledaoci sa nestrpljenjem očekuju nove epizode njegove emisije.

    Emeril je rođen 15. oktobra 1959. godine u Masačusetsu. Talenat za kuvanje nasledio je od majke Hilde koja je radila u lokalnoj pekari, a nakon završene škole gastronomije, neko vreme radi kao glavni kuvar u čuvenom restoranu Commander's Palace. 1990. konačno otvara svoj prvi restoran u Nju Orleansu - Emeril's, a zanimljivo je to da je toliko bio posvećen ovim restoranima da je čak njegova prva supruga Elizabeta zatražila razvod braka, jer je kuvao i po 18 sati dnevno.

    S obzirom na to da je Emeril portugalsko - francuskog porekla, ni ne čudi to što meni ovog njegovog restorana čini spoj fransuske, španske, karipske, azijske i portugalske kuhinje. Poveden uspehom Emeril's - a (proglašen je najboljim novim restoranom od strane časopisa Esquire), već 1992. godine otvara novi restoran NOLA, a godinu dana kasnije objavljuje i svoj prvi kuvar, Emeril's New New Orleans Cooking. Ovaj kuvar je bitan po tome jer u njemu prvi put na vrlo kreativan način razotkriva čari kreolske kuhinje. (Za one koji ne znaju, kreolska kuhinja podrazumeva spoj evropske, afričke, karipske i indijske kuhinje).

    Emeril je poznat i po tome što ima i svoju liniju pasta soseva, marinada, salata, začina, kuhinjskih noževa, tiganja, električnih uređaja....veliki je filantrop i njegova humanitarna organizacija je do sada prikupila preko šest miliona dolara pomoći za siromašnu decu širom sveta.

    Danas se za njegove restorane se može reći da su tematski - u nekima se može naći pretežno italijanska hrana, u nekima azijska ili portugalska, a u nekima se služi isključivo meso spremljeno na razne načine. No, jedno je sigurno - ni jedan njegov recept ne ostavlja ravnodušnim! Ako i Vi želite da isprobate neki specijalitet koji je Emeril osmislio, posetite njegov zvanični sajt emerils.com na kojem ćete naći pregršt sjajnih ideja za pripremu sledeće gozbe.

     1992
  • Kako dijete pomažu u mršavljenju

    Kako dijete pomažu u mršavljenju

    Sve je više gojaznih ljudi iz dana u dan kako kod nas, tako i svuda u svetu. Brza hrana, brz način života, malo fizičke aktivnosti – sve su to razlozi koji su doveli do toga.

    Većina ljudi onda poseže za nalaženjem što bržih načina da smršaju, da izgube kilograme bez puno muke i bez puno truda. Ali to ipak ne funkcioniše bočno na taj način. Da bi se smršalo i dovelo telo do dobrog izgleda često su potrebni meseci i meseci a često i godine za pravo i dugotrajne rezultate.

    Kao i sve ni mršavljenje ne dolazi preko noći. Ipak, od nečega se mora početi, pa hajde da prihvatimo da će to biti dijeta. Znači za početak se odlučite za jednu dijetu koja smatrate da vam najviše odgovara i da će vam dati najbolje rezultate. Ukoliko niste sigurni koja vam je najbolja, uvek se možete posavetovati sa lekarom ili nutricionistom.

    Kada izaberete dijetu, jako je bitno da je se pridržavate sve vreme dok je ona prepisana da se drži. Pridržavajte se tog načina ishrane i nemojte odustajati tako lako. Upornost je ovde jedan od najbitnijih faktora.

    Kada počnete da primenjujete dijetu, da bi ona imala efekta morate biti i fizički aktivniji. Idelno bi bilo ako bi krenuli na neki sport ili neku vrstu grupnog vežbanja poput aerobika i slično.

    Vaš organizam će u kombinaciji sa odgovarajućim režimom ishrane i treninga biti i zdraviji i ojačaćete svoj imunitet a ne samo smršati. Gledajte da na taj način ulažete u sebe i stvarate dugotrajne rezultate, a ne kratkotrajne posle kojih će se kilogrami vratiti kako ste ih skinuli.

    Samo na taj način vam dijeta može pomoći, ako celokupan svoj način života dovedete u red i okrenete se zdravom životu, uz fizičku aktivnost, redovan san i naravno pravilnu ishranu koju ćete sprovoditi kroz dijetu.

    Ukoliko nemate ideju koja dijeta je dobra, jedna od najpopularnijih je svakako UN dijeta čiji plan možete pogledati na ovom linku: najzdravijahrana.com

     2603
Ukusno, lagano jelo za večeru.
1971
Može biti ipredjelo a može i glavno jelo.
5469
Mekan i lagan desert.
3800
Veoma ukusan kolač. Poslužite uz čaj ili kafu.
12535
Ukusna, krckava pita sa sirom.
5316
Jako ukusan, ne zahtjeva upotrebu miksera...bez jaja, margarina, brašna!
6379