Nošenje flašice sa vodom svuda nije jedini način da ne dehidrirate. Hrana može značajno da utiče na dnevne potrebe u vezi sa vodom.
Godinama je važilo pravilo da je potrebno 8 čaša vode, ali nije tako jednostavno. Potreba za vodom zavisi od klime, mišićne mase, fizičke aktivnosti i načina ishrane. Ljudima koji imaju veći procenat mišića potrebno je više vode, zato muškarcima obično treba više vode nego ženama.
Hranom se obično obezbeđuje petina dnevne potrebe za vodom, ali ako konzumirate hranu bogatu vodom (poput lubenica, povrća ili mesa), taj postotak može biti i veći.
Meso sadrži dosta vode, ali se čak 20 – 30% gubi kuvanjem, dok ovo nije slučaj sa povrćem, a konzumiranje svežeg voća može značajno smanjiti vašu potrebu za vodom, čak i u vrelim letnjim danima.
Verovatno su svi čuli o vrednostima pčelinjeg propolisa i kako najbolje može da nam pomogne. Ja godinama koristim propolis rastvoren u rakiji. Moje mišljenje je da propolis rastvoren u rakiji srpskoj prepečenici , “komovici “ ili kako je negde zovu lozi daje najbolji efekat. Naravno ako neko nije previše ljubitelj alkohola pa pretera dozu.Čak mislim da se može dati i deci ukapavanjem po 1-2 kapi u čaju, medu, šećeru. To nije alcohol koji bi štetio. Ovo je sve prirodno i nema hemije. Propolis u rakiji se mnogo teže rastvara nego u alkoholu. Potrebno je mesec i dva da se rastvori iako i tada ostane deo propolisa koji se nikad ne rastvori. Ali zato može da se koristi posle dan - dva stavljenog u rakiji jer i tada je korisniji od onog hemijskog iz apoteka rastvorenog u alkoholu.
Određena hrana može doprineti nesanici. Gazirana pića, čaj, kafa i drugi napici koji sadrže kofein mogu doprineti insomniji ukoliko se konzumiraju neposredno pre spavanja. Ukoliko ste na dijeti i nakon obroka konzumirate šolju čaja ili kafe kako biste stimulisali rad organa za varenje, velika je verovatnoća da ćete imati problema sa spavanjem. Ukoliko učestalo pijete vodu kako biste izazvali osećaj sitosti i tako izgubili na težini, ne zaboravite da previše tečnosti u organizmu može dovesti do učestalog buđenja tokom sna. Nikada ne odlazite na spavanje gladni, na taj način sami izazivate ne samo nesanicu, već i poremećaje u radu organa za varenje. Ako pažljivo brojite kalorije, planirajte obroke tako da ne odlazite na spavanje gladni.
Suncokret je jednogodišnja biljka, koja vodi poreklo iz Meksika i Perua. U Evropu je stigao negde oko 1504. godine. Rusi su tek 1830.godine uspeli iz suncokretovog semena da iscede ulje. Narodna medicina ističe značaj semenki suncokreta u lečenju reume, artritisa, brojnih problema sa vidom i nesanicom. Koriste se i kako bi podstakle varenje, za zdravlje kostiju i kože. Hidriraju ali i opuštaju krvne sudove i mišiće.
Kruške (Pyrus communis) su, kao i njene "sestre" jabuke i dunje rod drvenastih biljaka iz familije Rosaceae. Rastu uglavnom u umerenim predelima Evrope, Afrike i Azije. Može se reći da u našim predelima i nisu tako popularne kao npr. jabuke, iako u Francuskoj simbolišu luksuz, dok su u Staroj Grčkoj bile smatrane za "dar bogova". A zašto je to tako? Kruške su izuzetno zdrave pre svega zbog velike količine dijetalnih vlakana koje nose u sebi pa dobro utiču na probavni i kardiovaskularni sistem, a sadrže i zavidan nivo vitamina C kao i drugih minerala (magnezijum, kalcijum, fosfor). Zanimljivo je da su kruške voće od kojeg postoje najmanje šanse za dobijanje alergije, pa se često koriste u ishrani beba. Danas postoji preko hiljadu vrsti ove voćke, a najopširnija podela bi bila na domaće evropske (Pyrus communis) i dalekoistočne (Pyrus pyrifolia), i mogu biti zelenkaste, smeđe, crvene, i žute (najčešća nijansa). Izuzetno su slatke pa se često u ishrani koriste kao zamena za šećer, od njih se prave razne pite, kolači, kompoti...i naravno domaća rakija - dobro poznata viljamovka. Jednom kad krenu da sazrevaju, brzo se kvare pa ih treba što pre iskoristiti.