Mladi luk je u potpunosti jestiv, osim korena. Sadrži niz hranljivih sastojaka, uključujući zdrave makronutrijente i vitamine. Malo kalorija i nizak nivo masti su samo neke od njegovih prednosti u odnosu na drugo povrće.
Šolja seckanog mladog luka sadrži samo 32 kalorije i 1,8 grama proteina, kao i 0,8 grama masti. Idealan je za unos esencijalnih masnih kiselina. Jedna porcija sadrži 4 mg omega 3 masnih kiselina i 70 mg omega 6 masnih kiselina.
Odličan je izvor vitamina K koji igra važnu ulogu u zgrušavanju krvi.
Uzgoj radiča počeo je oko 15. veka u Italiji. Različite sorte ove biljke nazvane su po različitim regionima Italije. Izuzetno je koristan za probavni sistem jer sadrži jedinjenja koja stimulišu apetit. Oko 100 grama radiča sadrži 302mg kalijuma, 4,5 g ugljenih hidrata, 0,9 g dijetalnih vlakana, 22mg natrijuma i 1,4 g proteina. Svojstva radiča koja štite jetru mogu se pripisati visokim količinama antioksidanata koji su prisutni u povrću. Sadrži i velike količine luteina važnog za zdravlje očiju. Upotreba radiča za lečenje nesanice je u praksi još od davnina. Njegova sedativna svojstva čine ga najboljim tretmanom za lečenje hipertenzije i anksioznosti. Koristan je za varenje jer utiče na proizvodnju žuči i pomaže telu da razgradi molekule hrane. Dijetalna vlakna prisutna u radiču pomažu u regulaciji rada creva i čiste želudac. Oko 100g radiča obezbeđuje do 0,6mg gvožđa. Osobe koje pate od anemije mogu koristiti radič kao dodatak ishrani kako bi uticali na regulisanje nivoa crvenih krvnih zrnaca i hemoglobina.
Zagrevanje hrane u mikrotalasnoj pećnici ne utiče na kalorijski sadržaj hrane. Vitamini u hrani su osetljivi mikroelementi koji su telu neophodni kako bi ga održavali zdravim. Kuvanjem hrane smanjuje se sadržaj vitamina, a to se posebno odnosi na povrće. Mikrotalasna peć doprinosi uništavanju hranljivih materija, ali ne i smanjenju sadržaja vitamina.
Pistaći su pustinjska biljka koja je izdržljiva i na veoma visokim temperaturama. Drvo narasta i do 10 metara, a svako stablo ima u proseku 50 kilograma ploda. Kraljica od Sabe volela je pistaće, pa je zabranila „običnim smrtnicima" da ih konzumiraju i proglasila ih kraljevskom hranom. Pistaći su nekada korišćeni kao lek: bilo je preporučljivo uzimati ih protiv zubobolje i ciroze jetre, a korišćeni su i za povećanje potencije kod muškaraca. Pistaći su u Iranu poznati kao "nasmejani orah", a u Kini ga zovu "srećni orah". Snižavaju holesterol i smanjuju rizik od srčanog udara.
Sumporna jedinjenja oslobođena nakon probijanja ćelijskih zidova luka su ono što izaziva suze. Isto tako, ta sumporna jedinjenja utiču na oštar ukus luka koji svi volimo. Prvo pravilo – što oštriji nož! Zatim ohladite luk u frižideru ili posudi ledene vode najmanje 30 minuta pre seckanja. Nakon sečenja luka na pola, isperite obe strane pod hladnom tekućom vodom. Na taj način uklonićete neke od iritanata. Pokušajte!