• Održavanje kuhinjskih dasaka

    Održavanje kuhinjskih dasaka

    Svi naši proizvodi su izrađeni od prirodno sušenog i termotretiranog drveta, impregnirani su pčelinjim voskom ili mineralnim uljima. Bez obzira što je drvo u procesu proizvodnje zaštićeno, o njemu treba da se kontinuirano vodi računa i redovno treba da se održava.

    Evo kratkog uputstva za upotrebu i održavanje:

    Na dasci se seče (jer joj je to osnovna namena) i poslužuje hrana. Ne koristite reckave noževe, već sa normalnom oštricom. Nije predviđena kao podloga za vruće posude /naročito ne sa akuterm dnom - poput Zepter suđa /, jer će na dasci ostati trag spaljenog drveta...Znači, namena daske je samo sečenje namirnica i eventualno konzumacija hrane sa nje. Daske i poslužavnici (kao i ostali proizvodi od drveta) se peru hladnom ili mlakom vodom,  sunđerom, a ne žicom. Nekada je dovoljno samo ih obrisati vlažnom krpom. Posle pranja se brišu pamučnom krpom ili papirnim ubrusom.

    Suše se prirodno, nikada pored nekog jačeg izvora toplote. Velika toplota dovodi do pucanja drveta. Vlažni uslovi ne odgovaraju niti jednoj vrsti drveta.

    Da bi daska duže trajala, posle određenog broja pranja, mora da se ponovo premaže. Za to možete da koristite razna mineralna ili rafinisana ulja, (maslinovo, suncokretovo, laneno...), a naravno, možete i kod od nas da naručite orginalna ulja ili pčeljini vosak. Postupak nanošenja: pamučnom krpicom se lagano utrljava u drvo, posle toga papirnim ubrusom višak koga drvo nije upilo fino obriše, a drvo je popilo koliko mu je potrebno. Tim postupkom ćete znatno produžiti vek trajanja i daska će Vam uvek blistati.

    Za kraj, najvažnije od svega: NIKADA DASKU ZA SEČENJE (ILI BILO KOJI WOODHOLZ PROIZVOD) NE STAVLJAJTE U MAŠINU ZA SUDOVE.

    VAŽNO: Ako koristite industrijske premaze za uljenje drveta, sunđer ili krpe kojim nanosite ulje na dasku stvaraju u sebi jako veliku temperaturu i može da dođe do procesa samo-zapalenja. Znači, nakon nanošenja ulja i
    skupljanja viška krpom ili papinim ubrusom najbolje ih je odmah KONTROLISANO SPALITI napolju... ne bacajte ih u kantu za đubre u kuhinjskim ormarićima, ili sličnim mestima.

    Kompletan asortiman WOOD HOLZ proizvoda možete pogledati klikom ovde.

     2504
  • Energetske i hranljive vrednosti: boranija

    Energetske i hranljive vrednosti: boranija

    Boranija pripada mahunarkama, a poreklom je iz Meksika, a u Evropu je stigla u 16. veku. Pruža širok spektar hranljivih materija kao i veliki izvor dijetetskih vlakana koji povećavaju osećaj sitosti. Reguliše nivo šećera u krvi, kaoi nivo holesterola. Odlična je za anemiju, bronhitis kao i bolesti srca i krvnih sudova. Naručito je treba konzumirati u slučaju pada imuniteta, problema sa nesanicom, ili protiv prehlada i gripa.

    Energetske i hranljive vrednosti (na 100 g):

    Energetska vrednost: 31 kcal

    Ugljeni hidrati: 7,13 g

    Proteini: 1,82 g

    Masti: 0,34 g

    Holesterol: 0 mg

    Dijetalna vlakna: 3,4 g

    Niacin: 0,752 mg

    Vitamin A: 690 IU

    Vitamin C: 16,3 mg

    Natrijum: 6 mg

    Kalijum: 209 mg

    Kalcijum: 37 mg

    Gvožđe: 1,04 mg

    Magnezijum: 25 mg

    Cink: 0,24 mg

     2331
  • Veza između ishrane i bolesti očiju

    Veza između ishrane i bolesti očiju

    Bolesti očiju su jedan od vodećih uzroka trajne nesposobnosti za rad. Problemi sa očima se dešavaju u zrelijem životnom dobu i odgovarajuća ishrana može da spreči ili ublaži neke od njih.

    Katarakta se javlja kada su proteini u očnom mišiću oštećeni. Ti proteini su zaduženi za jasan vid i kada se oštete, sočivo postane zamućeno. Ovo oboljenje se najčešće tretira operacijom.

    Slabljenje očnog mišića usled starenja se dešava kada ćelije u oku odumiru. Kada se ovo desi, vid više nije jasan, i ne vide se detalji predmeta. Za ovaj problem ne postoji lek, ali odgovarajuća ishrana može da uspori pogoršanje.

    Šta je ishrana za zdrave oči? Hranljive materije zadužene za zdravlje oka jesu vitamini C i E, karotenoidi, beta karoten, lutein, omega 3 masne kiseline, cink, vitamini B6, B9 i B12. Antioksidanti, posebno lutein, pomažu u sprečavanju taloženja štetnih materija u retini, što smanjuje rizik od razvijanja slabog očnog mišića. Na isti način reaguje i kompleks vitamina B.

    Namirnice koje treba jesti:

    Tamno zeleno povrće poput spanaća (lutein, vitamin E)

    Žuto i narandžasto voće i povrće (beta karoten)

    Inćuni, haringa, losos, sardine, pastrumka, tuna i bela riba (omega 3 masne kiseline)

    Junetina, jaja, jagnjetina, mleko, kikiriki, svinjetina i integralne žitarice (cink)

    Citrusi, zeleno lisnato povrće, džigerica, pečurke, orašasto voće i grašak (folna kiselina)

    Banane, piletina, riba, džigerica, krompir (vitamin B6)

    Mlečni proizvodi, jaja, meso, morski plodovi (vitamin B12)

    Ishrana bogata rafinisanim ugljenim hidratima, poput belog pirinča, belog hleba i testenine može povećati rizik od slabljenja očnog mišića.

     1789
  • The Future of Food

    The Future of Food

    The Future of Food je još jedan u nizu dokumentaraca koji se bave tematikom GMO hrane u Americi, ali ono što ga izdvaja od drugih jeste činjenica da je ovaj film, za razliku od mnogih drugih iz ove branše, pokupio izuzetno pozitivne kritike stručnjaka i filmoljubaca širom sveta, kao i visoke ocene na mnogim portalima.

    Režiran od strane Debore Kuns Garsija, ovaj film skreće pažnju na glas poljoprivrednika u SAD, Kanadi i Meksiku koji se ne slažu sa trenutnom globalizacijom GMO hrane koju drže velike monopolističke kompanije, koje im ujedno otimaju zemlju i primoravaju ih da uzgajaju genetski modifikovana semena.

    Takođe, ovaj film na izuzetno zanimljiv a opet argumentovan način prikazuje izumiranje tradicionalnog načina uzgoja žitarica, voća i povrća i kritikuje velike korporacije kao što je Monsanto zbog malih ekoloških standrarda pri uzgoju i nebrige o zdravlju konzumenata te hrane.

    Na kraju filma, na nama je da odlučimo da li želimo da dozvolimo da nam politika i nekolicina krupnih korporacija diktira režim ishrane, ili da li želimo da sami biramo zdrave, ekološke i raznovrsne namirnice za koje znamo odakle dolaze i kakvog su kvaliteta.

     1239
  • Da li su zdravije sveže ili suve smokve?

    Da li su zdravije sveže ili suve smokve?

    Sveže smokve imaju delikatniju teksturu u odnosu na suve smokve, ali imaju rok trajanja od samo nekoliko dana. Kao rezultat toga, suve smokve su pogodnije za redovnu upotrebu, a sveže su povremena poslastica. Obe verzije nude veliku hranljivu vrednost, iako su sveže smokve nešto bogatije.

    Polovina šolje suvih smokava sadrži 186 kalorija - otprilike isto kao i jedna porcija od šest malih svežih smokvi koje pružaju oko 178 kalorija. Sveže i suve smokve bogate su vlaknima i to 18 odsto dnevnih potreba za muškarce i 28 odsto za žene. Obe su bogate vitaminom K, kao i vitaminom A - mada je taj odnos nešto manji kada su u pitanju suve smokve. Sveže smokve takođe sadrže više vitamina B, koga gotovo da nema u suvim smokvama zbog procesa sušenja.

     3683
Ko može krofnama da odoli?! Večeras sam bio u prilici da probam izvanredne krofne u "režiji" baka Danice. Uživancija do krova! :)
4280
Ukusni, lepi kolačići.
11129
Ukusne teleće šnicle sa topljenim sirom.
11218
Moze se napraviti odmah u avgustu i konzumirati za 15 dana.
11466
Lagana, ukusna torta sa piškotama i pudingom.
3753
Predivna pogača!
2489