• Sok pšenične trave: vitaminska bomba!

    Sok pšenične trave: vitaminska bomba!

    Sadrži vitamin A koji utiče na zdravlje kože, ali i poboljšan vid.

    Vitamin C u njemu deluje kao prirodan antibiotik, utiče na zdravlje zuba, kostiju...

    Bogat je enzimima koji pomažu apsorbovanje brojnih hranljivih materija.

    Gvožđe je korisno u trudnoći, utiče na letargiju i anksioznost.

    Sadrži cink koji je važan za zdravlje prostate i kose kojoj pruža sjaj i čvrstinu.

    Natrijum u soku pšenične trave postavlja ravnotežu vode u ćelijama.

    Kalcijum jača kosti, dok kalijum sprečava hipertenziju.

     1266
  • Deset činjenica koje niste znali o jagodama

    Deset činjenica koje niste znali o jagodama

    Jagode, vesnik proleća među voćem, omiljena su poslastica većini dece, a ni odrasli nisu imuni na njihov primamljivi ukus. Međutim, koliki god da ste ljubitelj ove prirodne poslastice, evo nekoliko stvari koje verovatno  niste znali o jagodama:

    • Svaka jagoda ima oko 200 semenki i one su jedino voće čije se semenke nalaze na spoljnoj strani ploda.
    • Pripadaju porodici ruža.
    • U Belgiji postoji muzej posvećen jagodama.
    • Stari Rimljani su verovali da jagode imaju lekovita svojstva.
    • Jagode su niskokalorične namirnice, a bogate su vitaminima C, K i B6, kao i kalijumom, folnom kiselinom, amino kiselinama i vlaknima. Veruje se da pomažu u smanjivanju rizika od srčanih oboljenja i nekih vrsta raka.
    • Istraživanja pokazuju da osobe koje konzumiraju jagode pre treninga sagorevaju više kalorija i izdržljivije su, u poređenju sa onima koji to ne čine.
    • Sok od jagode pomešan sa medom može da ublaži opekotine od sunca.
    • Francuzi veruju da su jagode afrodizijak, a mladenci ih tradicionalno konzumiraju za doručak, u obliku kremaste, slatke supe.
    • Jagode se mogu i kiseliti, ako se uberu zelene.
    • Kada bi se sve jagode proizvodene u Kaliforniji tokom jedne godine poređale plod uz plod, obišle bi svet 15 puta.
     3680
  • Veza između ishrane i bolesti očiju

    Veza između ishrane i bolesti očiju

    Bolesti očiju su jedan od vodećih uzroka trajne nesposobnosti za rad. Problemi sa očima se dešavaju u zrelijem životnom dobu i odgovarajuća ishrana može da spreči ili ublaži neke od njih.

    Katarakta se javlja kada su proteini u očnom mišiću oštećeni. Ti proteini su zaduženi za jasan vid i kada se oštete, sočivo postane zamućeno. Ovo oboljenje se najčešće tretira operacijom.

    Slabljenje očnog mišića usled starenja se dešava kada ćelije u oku odumiru. Kada se ovo desi, vid više nije jasan, i ne vide se detalji predmeta. Za ovaj problem ne postoji lek, ali odgovarajuća ishrana može da uspori pogoršanje.

    Šta je ishrana za zdrave oči? Hranljive materije zadužene za zdravlje oka jesu vitamini C i E, karotenoidi, beta karoten, lutein, omega 3 masne kiseline, cink, vitamini B6, B9 i B12. Antioksidanti, posebno lutein, pomažu u sprečavanju taloženja štetnih materija u retini, što smanjuje rizik od razvijanja slabog očnog mišića. Na isti način reaguje i kompleks vitamina B.

    Namirnice koje treba jesti:

    Tamno zeleno povrće poput spanaća (lutein, vitamin E)

    Žuto i narandžasto voće i povrće (beta karoten)

    Inćuni, haringa, losos, sardine, pastrumka, tuna i bela riba (omega 3 masne kiseline)

    Junetina, jaja, jagnjetina, mleko, kikiriki, svinjetina i integralne žitarice (cink)

    Citrusi, zeleno lisnato povrće, džigerica, pečurke, orašasto voće i grašak (folna kiselina)

    Banane, piletina, riba, džigerica, krompir (vitamin B6)

    Mlečni proizvodi, jaja, meso, morski plodovi (vitamin B12)

    Ishrana bogata rafinisanim ugljenim hidratima, poput belog pirinča, belog hleba i testenine može povećati rizik od slabljenja očnog mišića.

     1789
  • Da li je spelta hranljivija od pšenice?

    Da li je spelta hranljivija od pšenice?

    Iako je veoma slična pšenici, spelta ima reputaciju zdravijeg izbora. Neki ljudi smatraju i da ima bolji ukus, mekši i više orašast od obične pšenice. I, za razliku od pirinčanog, ovsenog ili nekog drugog brašna, brašno od spelte poprilično dobro oponaša obično pšenično, jer imaju dosta istih osobina.

    Spelta ima duplo više vitamina K, ali pšenica ima 6 puta više selena. Osim toga, dve vrste žitarica su poprilično slične u pogledu vitamina i minerala. Spelta ima više šećera od pšenice, što može biti objašnjenje za to što neki ljudi misle da ima bolji ukus. Pšenica ima više proteina i glutena, zbog čega hleb od pšeničnog brašna bolje raste. Međutim, spelta takođe sadrži gluten, tako da nije bezbedna za osobe koje pate od osetljivosti na gluten.

    Na osnovu hranljivih sastojaka, teško je tvrditi da je spelta značajno bolja od pšenice, tako da se izbor svodi na lične preference, uglavnom na osnovu ukusa.

     4148
  • Prednosti i mane keramičkih noževa

    Prednosti i mane keramičkih noževa

    Noževi od keramike su veoma lagani, što ih čini jednostavnim za rukovanje. Oštrice su izuzetno tanke, što omogućava precizno seckanje na sitne delove. Ovi noževi ostaće oštri duži vremenski period u odnosu na druge materijale. Na primer, oštrice keramičkog noža trajaće i do deset puta duže u odnosu na čelično sečivo. Takođe, sečivo je neporozno tako da sprečava rast bakterija.

    Keramički noževi su krhki zbog čega se vrlo lako mogu oštetiti. Nisu korisni za sečenje mesa sa kostima niti za rezanje zamrznute hrane. Lako se mogu oštetiti tokom pranja u mašini za pranje posuđa.

     2798
Jednostavan recept!
11998
Ukusne ćufte, punjene povrćem i prelivene bešamelom!
12702
Jednostavna i ukusna!
2558
Liker od zelenih oraha.  
3927