• Kako sačuvati zdravu crevnu floru

    Kako sačuvati zdravu crevnu floru

    U digestivnom traktu živi više od milijardu različitih bakterija, a većina njih je smeštena u debelom crevu. Ostatak je mahom u tankom crevu.
    Crevna flora se sastoji od bar 800 vrsta i 7000 različitih tipova bakterija. Neke od njih su dobre, neke ne, a količina i odnos dobrih i loših varira od osobe do osobe.

    Dobre bakterije su najvažniji uticaj na zdravlje čoveka, a važne su jer:

    razgrađuju hranu na supstance koje hrane unutrašnjih sloj digestivnog trakta
    pomažu u apsorpciji tih supstanci
    one su prva linija odbrane imunog sistema
    sprečavaju gastrointestinalne infekcije
    smanjuju upale
    smanjuju rizik od razvijanja alergije na hranu
    pomažu u oslobađanju izvesnih minerala i vitamina

    Kada znate koliko je zapravo važna crevna flora, jasno vam je zašto je morati držati u ravnoteži. Evo šta možete uraditi kako biste kultivisali i održali dobre bakterije:

    izbegavajte antibiotike izuzev ako su apsolutno neophodni (oni ubijaju dobre bakterije)
    svedite rafinisani šećer i skrob na minimum (oni hrane loše bakterije)
    jedite što više zelenog povrća i svežeg voća (hrane dobre bakterije)
    konzumirajte jogurt i drugu hranu koja sadrži probiotike
    nemojte piti industrijske sokove.

     1950
  • Zamrzavanje začina – jednostavno i lako

    Zamrzavanje začina – jednostavno i lako

    Isperite bilje i osušite. Iseckajte ih, odložite u kese za zamrzivač ali tako da potisnete sav vazduh iz njih. Proverite temperaturu zamrzivača jer je važna za skladištenje začina. Temperatura ne sme biti veća od 0 stepeni. Koristite isključivo vreće namenjene za zamrzavanje hrane jer su napravljene od debljeg materijala i otpornije su na vlagu i kiseonik.

    Biljke koje možete zamrzavati: bosiljak, menta, origano, žalfija, estragon...

     1959
  • Zašto treba jesti breskve?

    Zašto treba jesti breskve?

    Idealna letnja voćka, breskva, ne sadrži masti, ima malo kalorija i sadrži veliki broj hranljivih materija.
    Jedna velika breskva ima svega 68 kalorija, a prirodno je veoma slatka, tako da je idealna za dijete. Ako je ubacite u jogurt, žitarice ili meki sir, uživaćete u pravom letnjem ukusu, bez mnogo kalorija i industrijskog šećera.

    Breskve sadrže 10 vitamina, a najviše vitamina A i C. Potom slede vitamini E (antioksidant) i K (važan za zgrušavanje krvi). Ovo voće je takođe izvor tiamina, riboflavina, niacina i folne kiseline.

    Kalijum je takođe veoma zastupljen u ovom voću, a važan je jer održava zdrav krvni pritisak, poboljšava jačinu kostiju i usporava stvaranje kamena u bubregu. Osim kalijuma, breskve sadrže i magnezijum, fosfor, cink, mangan, gvožđe i kalcijum.

    Osim vitamina i minerala, breskve sadrže i antioksidante, koji se bore protiv slobodnih radikala u telu, kako bi usporili starenje ćelija i pojavu hroničnih bolesti.

    I najzad, jedna velika breskva sadrži 17 grama ugljenih hidrata, od čega 3 grama dolazi od vlakana. Vlakna su najvažnija supstanca za zdravu probavu, a imaju značajnu ulogu i u regulisanju holesterola, čime smanjuju rizik od kardiovaskularnih bolesti.

     1624
  • Energetske i hranljive vrednosti: ananas

    Energetske i hranljive vrednosti: ananas

    Ananas vodi poreklo iz Brazila, a u Evropu je prenet krajem 17. veka. Kada je otkriven u Americi dobio je ime "pineapple" jer podseća na borovu šišarku. Smatra se simbolom prijateljstva. Bio je neobično cenjen i izuzetno skup. Bio je posebno prisutan motiv u arhitekturi i keramici. Narodna medicina ga preporučuje kod upale pluća, bronhitisa, određenih vrsta alergija i kod otežanog varenja. Savršen je nakon poslednjeg obroka jer stimuliše varenje.

    Energetske i hranljive vrednosti (na 100 g):

    Energetska vrednost: 50 kcal

    Ugljeni hidrati: 13,52 g

    Proteini: 0,54 g

    Masti: 0,12 g

    Holesterol: 0 mg

    Dijetalna vlakna:1,40 g

    Niacin: 0,5 mg

    Vitamin A: 58 IU

    Vitamin C: 47,8 mg

    Vitamin K: 0,07 µg

    Natrijum: 1 mg

    Kalijum: 109 mg

    Kalcijum: 13 mg

    Gvožđe: 0,29 mg

    Magnezijum: 12 mg

    Cink: 0,12 mg

     1557
  • Energetske i hranljive vrednosti: crni luk

    Energetske i hranljive vrednosti: crni luk

    Crni luk je mala zeljasta biljka iz porodice ljiljana, poreklom iz južne Azije, mada se danas gaji širom sveta. Spada među najotpornije i najstarije vrste baštenskog povrća. Ima oštar ukus pošto sadrži eterično ulje bogato sumporom. Može biti različitih veličina, boja, oblika i ljutine. Sadrži veoma malo kalorija i masti. Obratite pažnju na tabelu energetskih i hranljivih vrednosti:

    Energetska vrednost (na 100 g): 40 kcal

    Ugljeni hidrati: 9, 34 g

    Protein: 1,10 g

    Masti: 0,10 g

    Holesterol: 0 mg

    Dijetalna vlakna: 1,7 g

    Niacin: 0,12 mg

    Pantotenska kiselina: 0,123 mg

    Vitamin A: 2

    Vitamin B2: 0,03 mg

    Vitamin B4: 6,1 mg

    Vitamin B5: 0,123 mg

    Vitamin C: 7,4 mg

    Vitamin E: 0,02 mg

    Natrijum: 4 mg

    Kalijum: 146 mg

    Kalcijum: 23 mg

    Gvožđe: 0,21 mg

    Magnezijum: 10 mg

    Mangan: 0,13 mg

    Fosfor: 29 mg

    Cink: 0,2 mg

     1522
Savršena poslastica i vrlo jednostavna za pravljenje!
8222
Sitni kolačići.
4734
Ukusna čorbica od rukole. 
2958
Fine čokoladne kocke.
4181
Fino varivo za ručak.
4490