• Jagoda

    Jagoda

    Jagoda (Fragaria × ananassa) je opšte poznata hibridna vrsta. Kultiviše se širom sveta zbog svog voća. Ima karakterističnu aromu, jarko crvenu boju, sočnu teksturu i vrlo je slatka. Konzumiraju se u masovnim količinama širom sveta, sirove ili u formi džema, soka, sladoleda, milkšejkova i kao aditiv čokoladi. Veštački zaslađivači i ukusi na bazi jagode se takođe koriste u širokom spektru produkata kao što su šminke, slatkiši, sapuni, parfemi i mnogi drugi. Prve baštenske jagode su kultivisane u Francuskoj tokom 1750ih ukrštanjem Fragaria virginiana sa istoka Severne Amerike i Fragaria chiloensis, koja je donešena iz Čilea od strane Amedija Frans Frezijera 1714. Kultivacija pitomih odnosno baštenskih jagoda je zamenila u komercijalnoj produkciji šumske jagode, koje su prve pritimoljene tokom početka 17-og veka. Ovo voće je od tada zauzelo mesto omiljenih poslastica širom sveta. Jagode i šlag su poznati dezert na Vimbldonu. U Švedskoj se tradicionalno suše tokom letnje dugodnevnice. Koristi se vrlo često u kolačima, tortama i naravno, pitama. U Grčkoj, jagode se obično poprskaju šećerom pa umaču u Metaksu, poznati grčki brendi, pa se potom serviraju kao dezert, dok su u Italiji uobičajni dodatak za gelato, famozni italijanski sladoled. Određeni procenat ljudi pati od anafilatičke reakcije na jagode, odnosno alergije koja se manifestuje osipom ili upalama na koži i u težim slučajevima može uzrokovati disajne probleme. Par studija su direktno sprovedene nad zdravstvenim efektima jagoda na zdravlje. Ograničena istraživanja ukazuju da unos jagoda može biti povezan sa smanjenjem rizika kardiovaskularnih bolesti, kao i da fitonutrienti u voću mogu imati protivupalna i antikancerogena svojstva. Još par istraživanja ukazuju da smanjuju nivo holesterola u krvi, kao i da umanjuju skokove u krvnom šećeru i masnoćama nakon unosa hrane bogate šećerom i holesterolom. Jagode imaju nizak broj kalorija i masnoća, ali su bogate antocijaninima i elagijskom kiselinom. Imaju izraženo antioksidantno svojstvo. Bogate su vitaminom C, celim kompleksom B vitamina, vitaminom A i E, beta-karotinom i luteinom od kojih svi smanjuju štetna dejstva slobodnih radikala, koji igraju bitnu ulogu u starenju i velikom broju bolesti. Takođe sadrže jod, flor, kalijum i mangan, od kojih svaki ima ulogu u krvnoj slici, formiranju i zarastanju kostiju i zuba. Danas je ovo voće u kulturi često povezano sa senzualnošću, željom i seksipilom.

     1793
  • Kuvanje za početnike - Od čega treba da krenete?

    Kuvanje za početnike - Od čega treba da krenete?

    Kuvanje u kućnim uslovima je sve popularnije. Tome svedoči veliki broj kulinarskih emisija, knjiga, časopisa, blogova sa receptima i savetima, ali i video-zapisa na društvenim mrežama.

    Možda ste baš danas videli na Fejsbuku ili Instagramu zabavan kulinarski klip i poželeli da se konačno oprobate u ulozi kuvara. Nema više konzumiranja pekarskih i drugih nezdravih proizvoda. Od sada samo kvalitetna, domaća, zdrava, ali gurmanska hrana!

    Ukoliko ste odlučili da počnete da se penjete kulinarskim stepenicama, u nastavku teksta vam predstavljamo prvih nekoliko stepenika koje treba da savladate.

    #1 Pažljivo pročitajte recept i detaljno pratite instrukcije

    Možda vam ovo deluje trivijalno, ali veliki broj ljudi počinje da kuva bez detaljne analize potrebnih sastojaka i procesa pripreme željenog jela.

    Osim u standardnim, štampanim verzijama kuvara, ukusan recept možete pronaći online. Na internetu postoji na hiljade recepata i, što je najbolje, možete ih sačuvati na vašem telefonu, tabletu ili računaru.

    Da biste bili sigurni u kuhinji, pročitajte, a zatim ponovo pročitajte recept pre nego što počnete da kuvate. Na taj način ćete sa lakoćom prolaziti kroz sve faze pripreme.

    Sigurno vam ne bi prijalo da, dok ste opasani keceljom, saznate da nemate mleko u frižideru ili da je trebalo da marinirate meso tokom noći.

    Zato budite temeljni i izbegnite ovaj scenario.

    #2 Napravite nedeljni meni i sastavite listu za kupovinu

    Iskreno, da li ste pomislili: “Nemam ja vremena da se bakćem pripremama menija! Ne radim u restoranu”?

    Ukoliko jeste, iz ličnog iskustva vam možemo reći da ćete se brzo uigrati. Sve deluje teško dok ne pokušate. A zatim uz praksu postaje lako.

    Odvojite pola sata svake nedelje. Sednite, uzmite papir i olovku, pogledajte recepte koji su vam privukli pažnju i isplanirajte vaše obroke za narednu sedmicu (što možete činiti i uz neku opuštajuću muziku i mirišljave sveće).

    Ovaj sistem će vam omogućiti uštedu vremena koje biste inače potrošili na razmišljanje o tome šta ćete jesti kada se umorni i iscrpljeni vratite kući s fakulteta ili posla.

    Takođe, ukoliko imate nameru da počnete (ili nastavite) da se hranite zdravo, plan vam može pomoći da ostanete na pravom putu i ne skrenete sa staze zdravih navika u pekaru ili fast food. Benefiti su višestruki.

    Kada planirate svoj meni, pokušajte da uključite slične sastojke u svaki obrok kako biste mogli da koristite iste namirnice u više obroka nedeljno. Na primer, ako danas za večeru pravite piletinu sa grilovanim pečurkama, sutra možete spremati integralnu pastu u kremastom sosu od pečuraka.

    Savetujemo vam da napravite listu za kupovinu čim isplanirate obroke. Na ovaj način ćete osigurati da vaši obroci budu adekvatno pripremljeni. Dodatni plus je to što nećete trošiti novac na namirnice koje možda već imate u ostavi ili frižideru!

    Važna napomena: birajte sveže, kvalitetne sastojke. Hrana koju spremate može biti onoliko dobra koliko su dobri sastojci koje koristite za njenu pripremu.

    Takođe, obavezno uvrsitite začine na šoping listu. Pored standardnih (biber, beli luk u prahu, mlevena začinska paprika, peršun itd), možete nabaviti i neke italijanske, meksičke ili indijske začine, kao i, recimo, mešavine začina za jela sa piletinom.

    Ponuda je velika i sasvim je u redu da u početku birate klasičnije varijante i one koje su u skladu sa jelima koje planirate da spremate.

    Inače, sigurno ste primetili da profesionalni kuvari začinjavaju hranu sa visine, zar ne? To ne rade samo zato što deluje atraktivno, već i da bi se začin pravilnije rasporedio po namirnicama.

    zacin kasike kuvanje

    #3 Nabavite oštar nož

    Oštri noževi su manje opasni nego tupi noževi. Ako vam to ne deluje logično, ne brinite. Pomalo je kontraintuitivno.

    Za razliku od oštrih noževa, koji sekuhranu precizno i brzo, tupi noževi imaju tendenciju da klize i izazivaju brze, iznenadne pokrete. To može dovesti do posekotine prsta ili šake.

    Uvek vodite računa da vaši prsti ne budu oštrom nožu na putu. Takođe, nemojte seći namirnice “ka sebi”, već “od sebe”.

    #4 Francuska tehnika Mise en place

    Ukoliko ste pratili neku kulinarasku emisiju, sigurno ste primetili da kuvari pripremaju i izdvajaju namirnice u pojedinačne posude pre nego što započnu kuvanje.

    Zapravo, veliki deo kuvanja sastoji se u pripremi namirnica za obradu. Potrebno je izmeriti, sortirati, oprati i iseckati namirnice. Odvojte dovoljno vremena za ovaj deo procesa i koristite tehniku mise en place – postavljanje svih potrebnih sastojaka nadohvat ruke.

    Ovo je jedna od najvažnijih lekcija u svakoj kulinarskoj školi.

    Zamislite da niste pripremili sve namirnice i da treba da iseckate i dodate u tiganj još jedan sastojak (jer će, na primer, luk zagoreti ako to ne uradite brzo). Zvuči stresno, zar ne? A stres u kuhinji može izazvati samo nevolje (čitajte: posekotine i opekotine).

    Nadamo se da smo vam u ovom tekstu dali osnovne smernice koje vam mogu pomoći da pametno pripremite željena jela.

    Dobro izučite recepte koji su vam privukli pažnju, napravite plan obroka i listu za kupovinu i pažljivo pratite svaki korak iz uputstva za pripremu.

    Verujemo u vas i želimo vam srećan početak kulinarske avanture!

     1935
  • Vojislav Voki Kostić

    Vojislav Voki Kostić

    Vojislav Voki Kostić  je bio srpski kompozitor, muzičar, pisac i kuvar. Komponovao je muziku za film i pozorište ali je bio poznat i po tome da voli da kuva. Imao je problem sa viškom kilograma i dok se borio sa tim uspešno, napisao je njegovu kultnu knjigu "Kako sam pojeo sebe". Nakon toga je sledio "Gastronomski dnevnik od 700 recepata", pa i prošireno izdanje od 1000. Takođe snimljen je i TV serijal.

    Nešto više o njegovim delima možete pročitati na Wikipediji .

    Za vas smo odabrali recept iz njegovog kuvara "Gastronomski dnevnik" kuvar od 700 recepata.

     

    Ratna čorba sa Krfa od višanja

     

    Sastojci:

    1 kg svežih višanja, očišćenih od koštica

    50 grama šećera

    200 grama kisele pavlake

    5 jaja

    2 žumanceta

    2 kifle

    1 kašika brašna

    50 grama maslaca

    so i biber po ukusu

     

    Priprema:

    Oprane višnje stavite u dublji sud, nalijte vodom i prokuvajte. Dodajte šećer. U posebnoj činiji pripremite pavlaku (odvojite 1 kašiku) sa 2 žumanceta. Posebno umutite 1 kašiku maslaca, 1 kašiku pavlake, 2 cela jajeta, 2 kašike tucane suve kifle (može i prezle), bibera. Sve to zajedno zamesite, napravite deblju kobasicu, stavite u salvet i kuvajte u vrijućoj vodi 20 minuta. Kada je testo kuvano, iseckajte na kocke. Vrući čorbu sa višnjama nalijte na pavlaku i žumanca stalno mešajući. Služite čorbu uz kocke od testa.

     41222
  • Čista voda za piće - osnovno ljudsko pravo!

    Čista voda za piće - osnovno ljudsko pravo!

    Preko milijardu ljudi ili svaki šesti čovek nema pristup čistoj vodi za piće. Uglavnom su to područja sa teritorije Afričkog i Azijskog kontinenta ali iznenaće Vas i podatak da čistu vodu za piće nema i određeni procenat stanovništa koji živi u razvijenim zemljama.

    Prljava voda UBIJA. Problem leži u činjenici da voda utiče na sve. Posledica nedostatka dovoljnih količina čiste vode je veliki broj smrtnih slučajeva. Više ljudi umre od toga što nema pristup čistoj vodi nego od svih vidova nasilja uključujući ratove.

    Zanimljiva je činjenica da neke od najsiromašnijih država imaju najveću potrošnju vode po glavi stanovnika. Najveća potrošnja vode nije u domaćinstvima već u industriji i poljoprivredi, a pogotovo na velikim farmama. Ni sve farme ne troše vodu podjednako pa tako na primer da bi se proizveo kilogram govedine potrebno je četiri puta više vode od kilograma piletine.

    Za proizvodnju 1 jabuke potrebno je 70 litara, šolju kafe 140 litara, šolju čaja 35 litara, čašu mleka 200 litara, krišku hleba 40 litara, šniclu svinjetine 1440 litara, za pileće grudi potrebno je 1170 litara, za jedan hamburher 2400 litara, veću krišku kačkavalja 2500 litara, dok je za jedan goveđi stek potrebno čak 4650 litara vode.

    Najviše resursa kada je čista slatka voda za piće u pitanju, po glavi stanovnika, imaju: SAD, Kanada, Australija, Portugal, Italija, Španija, Grčka, Mexico, Belgija i Japan. Najmanje je imaju u Danci, Luksemburžani, Česi, Englezi, Poljaci, Šveđani, Irci, Austrijanci, Finci i Nemci.

    Čista voda za piće spada među osnovna ljudska prava pa se iz tog razloga prema njoj treba ponašati racionalno i veoma pažljivo.

    Kada bi se samo mala curenja na slavinama ili cevima zaustavila moglo bi se uštedeti preko 10.000 litara čiste vode godišnje. Na svetu se koristi preko 3.542.000.000.000.000 litara vode godišnje. Engleska ima preko 338000 kilometara vodovoda ne računajući male vodove u domaćinstvima. To je dovoljno cevi da se osam puta okruži zemaljska kugla.

    Nije previše zahtevati da svi imaju pristup čistoj vodi. U razvijenim zemljama potrebno je racionalnije koristiti čistu vodu dok siromašnim zemljama treba pomoći da dobiju pristup kako sanitarnoj vodi tako i vodi za piće.

     

    Izvor: www.cefix.rs

     10687
  • Priprema zimnice

    Priprema zimnice

    Neke sitne stvari vezane za pripremu zimnice se retko spominju u receptima jer se podrazumevaju. A šta ako prvi put pripremate zimnicu, kako ćete znati šta je podrazumevano? Kako biste izbegli iznenađene poglede i komentare "Pa kako nisi znala ?!" od starijih osoba oko vas evo par saveta.
     15305
Ukusno, slatko i zanimljivo!
1927
Ovo je blaža varijanta piletine na indijski način, koju će rado jesti i deca. Ukoliko volite jači ukus, samo povećajte količinu začina ili upotrebite svež  đumbir i beli luk.
1481
Po meni najbolja, najrumenija i najmirisnija pita sa mesom koju sam ikad probala. Recept je star, prepisan iz mamine sveske još dok sam išla u srednju školu. Probajte i nećete…
9207
Za sreću i zdravlje! Hleb kruži, doći će u ruke kad ti može doneti promene u životu. Ja sam ga dobila od moje drage kolegenice i imam zadatak da nastavim…
6400
Osvežavajuća letnja fantazija!
2858
Sočne, malene pice.