Kada jedemo, telo odmah signalizira endokrinom sistemu da je hrana na putu. Šta se dešava u slučajevima kada osetimo ukus, ali telo ne dobije šećer ili ugljene hidrate koje očekuje?
Postoje tvrdnje da će telo "tražiti" ono što misli da smo uneli. Apetit će vam porasti, i velike su šanse da ćete pojesti nešto kalorično. Tako da, čak i ako ste rešili da pripazite na zdravlje i unos šećera tako što ćete piti "dijetalniju" opciju gaziranih pića, time nećete pomoći svom telu, ili ćete to učiniti u maloj meri. Ljudi koji piju ova pića pate od većine zdravstvenih tegoba kao ljudi koji piju obična gazirana pića. Istraživanja sprovedena na životinjama pokazala su da su laboratorijski pacovi dobijali veću masu kada su konzumirali veštačke zaslađivače od šećera.
Ova hipoteza još uvek nije bez sumnje potvrđena, ali poprilično je očito da bi se i gaziranim pićima koja se reklamiraju kao dijetalna trebalo prilaziti kao slatkišima i da bi ih trebalo konzumirati umereno, ako već ne možete bez njih.
Semenke bundeve su prirodan izvor vitamina, minerala i esencijalnih masnih kiselina. Nisu samo hranljive, već i ukusne, a mogu se jesti sirove, pečene, pa čak i kuvane. Odlične su u borbi protiv različitih vrsta problema sa bešikom, ali i prostatom i depresijom.
Semenke bundeve su i jedno od najefikasnijih prirodnih sredstava za eliminaciju crevnih parazita. Bogate su uljem koje pomaže osobama sa oboljenjima žučne kese. Mogu se koristiti u količini od 50-100g dnevno, u periodu od nedelju do mesec dana.
Istraživanja su pokazala da semenke bundeve loš holesterol mogu smanjiti za 13 odsto, a nivo ukupnog holesterola za 10 odsto.
Đumbir se obično koristi kao začin i kao lek protiv različitih bolesti koji je poznat u narodnoj medicini.
Alkohol šteti bubrezima jer smanjuje dostupnost brojnih enzima i vitalnih elemenata kao što je askorbinska kiselina. Istraživanja su pokazala da do 100mg đumbira po kilogramu telesne težine dnevno obnavlja funkciju bubrega. Đumbir poseduje antioksidantna jedinjenja korisna za pravilan rad bubrega.
Brojni lekovi koji se koriste u borbi protiv određenih vrsta raka dovode do oštećenja bubrega. Istraživači su dokazali da 200mg đumbira po kilogramu telesne težine utiče na aktivnost antioksidativnih enzima važnih za funkciju bubrega.
Malina Malina je naziv za višegodišnju biljku sa jestivim istoimenim voćem u koju spadaju više vrsta genusa Rubus iz familije Rosaceae. U zavisnosti od vrste, voće može biti zlatno, plavo, ljubičasto ili gotovo crno. Nisu opore i kisele kao kupine, već imaju slađi, suptilniji ukus. Vrlo su važna komercijalna vrsta i gaje se u svim umerenim regionima sveta za tržište svežeg voća, preradu u zaleđeno voće, sok ili suve za korišćenje u širokom spektru proizvoda. Tradicionalno su bile letnje voće, međutim, sa novom tehnologijom, kultivacijom i transportacijom mogu da se kupe tokom cele godine. Potrebno im je dosta sunca i vode za uspeh. Plod se sastoji od oko 100 bobica, od kojih se svaka sastoji od sočne pulpe i semena. Plod je vrlo bogat vlaknima, zapravo celih 6 procenata svoje mase. Vrlo su dobar izvor vitamina C, mangana, Vitamina K i spadaju u indeks nisko-glicemične hrane sa samo 4 procenata šećera. Takođe sadže antocijaninske pigmente, elagičku kiselinu, kuerketin, cijanidine i kemperol. Koriste za pripremu džema, pekmeza, kao i pita i kolača u svojoj svežoj formi. Od njih se mogu praviti sosovi koji idu vrlo lepo uz piletinu, u voćne salate, a od ekstrakta se pravi sladoled, energetska i alkoholna pića.
Celer uspeva na sličan način kao i zelena salata. Odsecite dno i postavite ga u posudu sa niskim nivoom vode. Neophodna mu je direktna sunčeva svetlost najmanje šest sati dnevno, a senka tokom najtoplijeg perioda dana. Već nakon tri do četiri dana proklijaće i moći ćete da ga prebacite u saksiju sa zemljom. I ovoj biljci će, kao i šargarepi, možda biti neophodna ograda određene visine radi odbrane od raznih štetočina. Redovno je zalivajte i već nakon nekoliko meseci izrašće zrela stabljika.