Divlji jam sadrži hemikaliju zvanu diosgenin. Postoji preko 600 vrsta divljeg jama ali samo oko 12 se smatraju jestivim. Divlji jam promoviše se kao „prirodna alternativa“ za estrogen. Koristi se još i za lečenje poremećaja creva, ublažavanje bola u žučnoj kesi, simptoma reumatoidnog artritisa i za povećanje energije. Sadrži antioksidativna i antiinflamatorna svojstva, što ga čini efikasnim i u lečenju respiratornog trakta. Ublažava nadutost i poboljšava funkciju jetre.
Antioksidanti i anti-upalni agensi u ulju avokada pomažu vašoj koži da ostane glatka, jaka i elastična. Ulje avokada možete koristiti za:
ublažavanje svraba hidrataciju suve kože zaštitu od UV zračenja ujede insekata
Možete ga upotrebljavati na različite načine. Mazati ga direktno na kožu ili lice u vidu maske, ili ga dodati u svoj losion za tuširanje. Takođe ga možete koristiti svakog dana ili nekoliko puta mesečno bez ikakvih opasnosti od štetnih posledica.
Američka istraživanja pokazuju da cimet ima antibakterijska i antifungalna svojstva. Pokazalo se da je posebno značajan kao saveznik za borbu protiv bakterije koja je odgovorna za pojavu čira na želucu. Prema časopisu „Journal of Clinical and Diagnostic Research“ ulje cimate može neutralisati kandidu. U Australiji je sproveden pilot eksperiment prilikom koga je posmatran uticaj cimeta na 31 osobu sa simptomima iritabilnog creva. Zaključeno je da cimet ima blagi laksativni efekat. Ipak, njegova prekomerna upotreba može dovesti i do žgaravice.
Prva stvar koju bi trebalo napomenuti: nikada ne odlažite drvenu oklagiju u vodu, niti je izlažite visokim temperaturama. Ovakve stvari mogu dovesti do promene oblika ili pucanja drveta što će oklagiju brzo učiniti beskorisnim kuhinjskim priborom. Za najbolje rezultate, evo šta bi trebalo uraditi odmah nakon upotrebe:
Obrišite nataložene testo ili brašno suvom krpom ili papirnim ubrusom.
Sa polumokrom krpom skinite nagomilane ostatke.
Isperite pod mlakom vodom, obrišite I ostavite da se osuši zasebno, ne mešajući je sa ostalim posuđem.
I gotovi ste! Ova tri koraka dovoljna su za svu neophodnu brigu o oklagiji.
Suncokret je jednogodišnja biljka, koja vodi poreklo iz Meksika i Perua. U Evropu je stigao negde oko 1504. godine. Rusi su tek 1830.godine uspeli iz suncokretovog semena da iscede ulje. Narodna medicina ističe značaj semenki suncokreta u lečenju reume, artritisa, brojnih problema sa vidom i nesanicom. Koriste se i kako bi podstakle varenje, za zdravlje kostiju i kože. Hidriraju ali i opuštaju krvne sudove i mišiće.