• Najbolji izbor brze hrane u azijskim restoranima?

    Najbolji izbor brze hrane u azijskim restoranima?

    Azijska hrana je uvek zdraviji izbor od bilo kakvog hamburgera ili sendviča. Na kraju krajeva, uz bilo kakav obrok u azijskom restoranu uvek možete dobiti i pristojnu količinu povrća. Ipak, azijska brza hrana može sadržati velike količine natrijuma, tako da budite pažljivi pri izboru!

    Beli pirinač je uvek dobar izbor, a smeđi još zdraviji!

    Nudle nekad dodaju dosta nepotrebnih kalorija, ugljenih hidrata i natrijuma, ali i nezdrave masti.

    Umesto svinjskog, izaberite neku drugu vrstu mesta kako biste ograničili unos masti.

    Izbegavajte jela bogata sosevima zbog velike količine kalorija i šećera.

    Preskočite duboko prženu hranu.

     1078
  • Kako osetljivost na hranu može uticati na zdravlje?

    Kako osetljivost na hranu može uticati na zdravlje?

    Intolerancija ili osetljivost na pojedine namirnice može izazvati neposredne ili odložene simptome. Njenim ponovnim konzumiranjem mogu se oštetiti moždana tkiva, zglobovi, koža ili čitav organski sistem. Digestivni poremećaji su najčešći i uključuju dijareju i/ili konstipaciju, nadimanje, gastritis, refluks... Pošto je najmanje 70 odsto imunog sistema u digestivnom traktu, iritacija creva može rezultirati ozbiljnom upalom. Fizičke manifestacije osetljivosti su izraženi podočnjaci, zadržavanje vode... Čak i ekcemi ili psorijaza mogu ukazivati na potencijalnu osetljivost na određene namirnice. Ponekad se javljaju jake migrene, hroničan zamor, promene raspoloženja, nesanica, depresija koji se retko kad dovode u vezu sa ishranom, a bitni su pokazatelji potencijalnih poremećaja. Osetljivost na pojedine namirnice ometa metaboličke, endokrine i hormonalne sisteme što dovodi do gojaznosti, dijabetesa, loše funkcije štitne žlezde i još mnogo toga.

     1050
  • Nutritivna vrednost maka

    Nutritivna vrednost maka

    Mak se kultiviše širom sveta, a u različitim zemljama poznat je pod drugačijim nazivima. Razlikuju se plavi, beli i orijentalni. Plavi je glavni sastojak slatkiša i hleba na zapadu. Beli mak se najviše koristi u azijskoj kuhinji. Orijentalni tip se uzgaja u komrcijalne svrhe. Nutritivna vrednost na 100 g:

    Kalcijum: 1438 mg

    Bakar: 627 mg

    Dijetalna vlakna: 5 g

    Gvožđe: 76 mg

    Magnezijum: 347 mg

    Mangan: 707 mg

    Niacin: 896 mg

    Pantotenska kiselina: 324 mg

    Fosfor: 870 mg

    Kalijum: 719 mg

    Riboflavin: 100 mg

    Natrijum: 26 mg

    Vitamin E: 77 mg

    Cink: 9 mg

    Visok nivo kortizola dovodi do povećanja stresa zbog čega nutricionisti preporučuju mak poznat po svojim umirujućim efektima koji vam mogu pomoći kod nesanice.

    Minerali u maku povoljno utiču na čir u ustima, upalu želuca. Redovna konzumacija omogućuje lakše apsorbovanje hranljivih materija i održavanje energije.

    Mak utiče i na rad neurotransmitera zbog čega poboljšava kogniciju i koncentraciju.

    Zbog prisustva esencijalnih minerala u velikim količinama, ne samo da jača kosti već i vezivno tkivo.

    Izvor je kalijuma pa se smatra diuretikom.

    Čaj od maka ublažava bolove, posebno u slučaju jakih migrena.

    Uz pomoć maka možete tretirati probleme sa kožom, kao što su ekcemi i upale.

     3561
  • Prednosti sirove boranije u ishrani

    Prednosti sirove boranije u ishrani

    Sirova boranija pruža širok spektar hranljivih materija, a i uštedite na vremenu bez dodatne pripreme. Kuvanjem povrće gubi svoje nutritivne vrednosti, posebno vitamine. Jedna šolja sirove boranije obezbeđuje 3 g dijetetskih vlakana koja povećavaju osećaj sitosti i regulišu novo šećera u krvi kao i holesterola. Muškarci bi trebalo da unose do 38 g vlakana dnevno, a žene 25 g. Boranije obezbeđuje oko 8 odsto preporučene dnevne doze za muškarce i 12 odsto za žene.

    Porcija sirove boranije sadrži samo 31 kaloriju, što je manje od 2 odsto od prosečnog dnevnog unosa. Bogata je magnezijumom koji utiče na pravilan rad bubrega, mišića i srca i pomaže u proizvodnji energije. Dobar je izvor vitamina A ali i fluorida - minerala koji pomaže u srečavanju propadanja zuba i jačanju kostiju.

     5401
  • Energetske i hranljive vrednosti: krompir

    Energetske i hranljive vrednosti: krompir

    Krompir je vrsta biljaka skrivenosemenica i pripada porodici pomoćnica. Poreklom je iz Južne Amerike, sa Anda. U Evropu su ga doneli Španci sredinom 16. veka. Višegodišnja je, zeljasta biljka i poseduje podzemno stablo po tipu krtole. Listovi su perasto deljeni i postavljeni su naizmenično. Obratite pažnju na energetske i hranljive vrednosti ovog povrća koje je nepravedno proglašeno za "povrće praznih kalorija".

    Energetska vrednost (na 100 g): 77 kcal

    Ugljeni hidrati: 17,49 g

    Proteini: 2,05 g

    Masti: 0,10 g

    Holesterol: 0 mg

    Dijetalna vlakna: 2,1 g

    Niacin: 1,061 mg

    Pantotenska kiselina: 0, 279 mg

    Vitamin A: 2 µg

    Vitamin B3: 1,1 mg

    Vitamin B4: 12,1 mg

    Vitamin C: 19,7 mg

    Vitamin E: 0,01 mg

    Vitamin K: 2 µg

    Natrijum: 6 mg

    Kalijum: 421 mg

    Kalcijum: 12 mg

    Gvožđe: 0,81 mg

    Magnezijum: 23 mg

    Mangan: 0,153 mg

    Fosfor: 57 mg

    Cink: 0, 30 mg

     1656
Raita je vrsta salata koja nam dolazi sa istoka. Najčešće se pravi od jednog ili dva povrća koji se preliju sa jogurtom. Služe se uz glavno jelo koje ne treba…
17098
Krem čorba od karfiola se jednostavno priprema a podjednako je ukusna i topla i hladna.
49976
Pesto sos se često koristi u italijanskoj kuhinji, veoma je osvežavajući i lako se priprema. Možete ga koristiti kao preliv za špagete, krompir, dodatak jelima...
35651
Nikad nisam volela boraniju, i naverovatnije je i dalje neći voleti, ali moram da priznam da mi je ova salata prijala.
8538
Salata od praziluka je dobra u svako doba godine, ali posebno osvežavajuća preko leta.
36312
Salata od cvekle pored toga što je mnogo zdrava i ukusna, njena boja i izgled mogu uveliko da ulepšaju vašu trpezu.
6644