• Može li ananas oštetiti zube?

    Može li ananas oštetiti zube?

    U zavisnosti od toga koliko često jedete ananas, pa čak i u odnosu na način na koji ga žvaćete, možete uticati na smanjenje rizika od oštećenja zuba.

    Kisela hrana kao što su ananas, limun mogu započeti hemijski proces u ustima koji omekšava zubnu gleđ i dovodi do postepenog propadanja zuba. Ananas ne dovodi nužno do kvranje zuba zbog svog kiselog sastava, ali konzumiranje tokom dužeg vremenskog perioda nije preporučljivo.

    Oštećenja ćete prepoznati ukoliko osetite nelagodnost kada pijete naročito hladne ili tople napitke. Ako primetite osetljivost svojih zuba, javite se zubaru jer je velika verovatnoća da je vaša gleđ oštećena.

    Kiselo voće, pa čak i kisele napitke ne bi trebalo zadržavati u ustima duže nego što je potrebno jer povećavate vremensku izloženost vaših zuba kiselinama.

     1559
  • Mogu li šargarepe izazvati alergijske reakcije?

    Mogu li šargarepe izazvati alergijske reakcije?

    Alergijska reakcija na šargarepe može biti slična simptomima alergije na polen. Nakon konzumiranja može se javiti svrab grla, usta ili ušiju. Simptomi se obično javljaju nakon konzumiranja sirove šargarepe. Kuvana ima rendenciju da izazove blažu reakciju jer proces kuvanja razbija alergene. Tipična alergijska reakcija izaziva i oticanje u području usta, a ozbiljnije izazivaju problem sa disanjem, promene na koži,kašalj, kijavicu, curenje nosa, stezanje u grudima... U tim slučajevima obavezna je lekarska pomoć.

     2687
  • Lekovito dejstvo tikvica

    Lekovito dejstvo tikvica

    Postoji nekoliko vrsta tikvica, a svaka vrsta se razlikuje po obliku, boji, veličini i ukusu. Tivica je cela jestiva - i kora, i meso i cvet, a u italijanskoj i francuskoj kuhinji jestive su i semenke.

    Šolja sitno seckane tikvice sadrži oko 19 kalorija. To je skoro dva puta manje u odnosu na porciju zelenog povrća kao što su brokoli i prokelj. Možete uživati u ovoj niskokaloričnoj poslastici na najrazličitije načine; kao dodatak različitoj hrani ili salatama.

    Sadrže 295 mg kalijuma po šolji, ili osam odsto u odnosu na preporučenu dnevnu vrednost.

    Regulišu krvni pritisak, smanjuju rizik za razvoj bolesti srca, štite od začepljenja arterija.

    Magnezijum pomaže u snižavanju pritiska, vitamini C i A sprečavaju razvoj ateroskleroze, hranljiva vlakna u tikvicama utiču na snižavanje holesterola, kao i na čišćenje toksina iz debelog creva.

    Tikvice sadrže i kalijum, kalcijum, folate i beta karoten. Ovakva kombinacija pravih malih nutritivnih bogatstava tikvice čini savršenim za svakoga ko želi da vodi računa o svom zdravlju ali i o kalorijama.

    Preporučuju se obolelima od astme, reumatoidnog artritisa. Tikvice aktiviraju metabolizam ćelija, poboljšavaju rad mozga i doprinose vitalnosti organizma.

    Letnje tikvice su mekše i kremastije od onih koje dozrevaju zimi, a njihov blagi ukus odlično se slaže s bosiljkom, majčinom dušicom i ruzmarinom.

     2566
  • Energetske i hranljive vrednosti: tikvice

    Energetske i hranljive vrednosti: tikvice

    Malo je poznato da tikvice mogu doprineti lečenju astme, a tradicionalna medicina je upravo sledila to verovanje u pokušaju suzbijanja ove hronične bolesti. Takođe, tikvice mogu poslužiti i kao prevencija za bolesti prostate, doprinose snižavanju nivoa holesterola, jačaju imuni sistem i štite creva od toksina.

    Energetske i hranljive vrednosti (na 100 g):

    Energetska vrednost: 17 kcal

    Ugljeni hidrati: 3,11 g

    Proteini: 1,21 g

    Masti: 0,32 g

    Holesterol: 0 mg

    Dijetalna vlakna: 1 g

    Niacin: 0,451 mg

    Vitamin A: 200 IU

    Vitamin C: 17, 9 mg

    Vitamin E: 0,12 mg

    Vitamin K: 4,3

    Natrijum: 8 mg

    Kalijum: 261 mg

    Kalcijum: 16 mg

    Gvožđe: 0,37 mg

    Magnezijum: 18 mg

    Mangan: 0,18 mg

    Cink: 0,32 mg

     1221
  • Najzdravije jesenje namirnice

    Najzdravije jesenje namirnice

    Bundeve – Pored svojih antiinflamatornih, antiparazitskih, antioksidantnih osobina, bogate su mastima i proteinima. Sadrže esencijalne masne kiseline i odličan su izvor beta-karotena, ugljenih hidrata, vitamina i minerala.

    Jabuke – Sadrže značajan izvor fenola i flavonoida. Epidemiološke studije su utvrdile da redovna konzumacija jabuka smanjuje rizik od srčanih i plućnih oboljenja.

    Slatki krompir – Pored beta karotena, slatki krompir je bogat vitaminom C, manganom, kalijumom i vlaknima.

    Karfiol – Bogat je vitaminima, ubrzava proces varenja, povoljno utiče na zdravlje srca i jača kosti.

     914