Čak i ukoliko nemate alergije na hranu ili alergijsku astmu i dalje postoji mogućnost da određene komponente u hrani koju konzumirate izazovu otežano disanje. Veštački zaslađivači mogu biti okidači za pojavu alergijske astme. Ukoliko patite od astme važno je izbegavati obilne obroke jer "pun stomak" stvara pritisak na dijafragmu. Jedan od načina da se spreči ovaj efekat su česti i umereni obroci.
Ishrana bogata antioksidansima smanjuje učestalost astme,pokazali su rezultati istraživanja australijskih naučnika. Studija se naročito bavila uticajem paradajza na zdravlje, jer on sadrži veoma moćan antioksidans likopen.
U ishranu uključite što više pasulja, brokolija, kupusa i belog luka.
Izbegavati veću količinu slatkiša, slane grickalice, konzervisanu i masnu hranu, pohovana jela i pržena u dubokom ulju, kao i gazirene napitke. Preporučuje se konzumiranje lanenog semena, šljiva i suvih smokava, jer podstiču čišćenje organizma preko creva.
Izbegavanje žitarica postao je mejnstrim u krugovima zdrave ishrane, a ako i vi planirate da smanjite ili izbacite ovu grupu namirnica, možete probati pseudožitarice.
Pseudožitarice su biljke i semenke koje se obično kategorizuju kao žitarice, iako to nisu. One su izuzetno zdrave, ne sadrže gluten, a sjajan su izvor proteina i vlakana. Gotovo svi već znaju za najpoznatijeg predstavnika ove grupe - kinou, ali sada ćete se upoznati sa nekim malo neobičnijim poput heljde, divljeg pirinča i amaranta.
Možda ćete se šokirati, ali treba da znate da heljda nije žitarica, ni trava, već semenka koja je u srodstvu sa rabarbarom i kiseljakom. Bogata je proteinima, flavonoidima, vitaminima B i E i manganom.
Divlji pirinač je semenka puna vitamina B i ima duplo više proteina i čak 6 puta više folne kiseline od braon pirinča.
Amarant je biljka poreklom iz centralne Amerike, bogata proteinima. Osim toga, sadrži dosta minerala - kalcijum, gvožđe, kalijum, fosfor i minerala A, E i C.
Pored dodataka ishrani, kombinacija luka i meda je zapravo prirodni lek. Ubrzavaju metabolizam, utiču na efikasnije varenje i "razbijaju" masti. Luk mora biti sirov, jer toplota uništava neke od jedinjenja kao što su lizin i arginin. Najbolje je konzumirati jedan čen belog luka na jednu kašičicu meda i to sat vremena pre doručka. Ova savršena kombinacija obezbeđuje vaše telo neverovatnim količinama gvožđa, cinka, kalijuma, kalcijuma, fosfora, magnezijuma, selena, mangana, vlakana, tiamina, niacina, vitamina C i B6...
Avokado – Dok većina voća prvenstveno sadrži ugljene hidrate, avokado je pun zdravih masti! Zapravo, masti čine 77 odsto što je veća količina u odnosu na brojne namirnice životinjskog porekla. Glavna masna kiselina je oleinska koja je dominantna i u maslinovom ulju.
Sir – Pored toga što je odličan izvor proteina, kalcijuma, vitamina B12, fosfora i selena, sadrži i moćne masne kiseline koje smanjuju rizik od pojave dijabetesa tipa 2.
Crna čokolada – Sadrži oko 11 odsto vlakana i preko 50 odsto gvožđa, magnezijuma, bakra i mangana. Jedna je od najviše ispitivanih prehrabenih proizvoda, pa pored toga što je bogata zdravim mastima utvrđeno je i da antioksidansi u njoj imaju snažnu biološku aktivnost i mogu smanjiti krvni pritisak i “loš” holesterol.
Jaja – Jedno jaje sadrži u proseku oko 212 mg holesterola što je 71 odsto preporučenog dnevnog unosa, a većina kalorija potiče od masti. Nove studije pokazuju da holesterol u jajima ne utiče na holesterol u krvi, bar ne kod većine ljudi. U žumancetu se nalaze gotovo svi hranljivi materijali koji su nam potrebni.
Čia semenke – Obično se ne percipiraju kao “masna” hrana, ali oko 28 grama sadrži oko 9 grama masti. Zapravo, 80 odsto kalorija čine masti što ih čini odličnom biljnom hranom. Većinu masti čine omega 3 masne kiseline.
Predivan način da započnete dan, provedete popodne uz porodicu ili veče uz prijatelje… slane, slatke, mirišljave, u svakom slučaju šta god da odaberete nećete pogrešiti jer su jednostavno neodoljive.