• Šta treba znati o natrijumu

    Šta treba znati o natrijumu

    Natrijum ima veoma važnu ulogu u organizmu. Iako se ne zna zasigurno, procena je da je telu potrebno do 500 mg natrijuma dnevno da bi normalno funkcionisalo. So nam je potrebna za transmisiju nervnih impulsa, prenošenje hranljivih materija po organizmu i za kontrakciju mišića, uključujući i srce. Međutim, kada je nivo natrijuma previsok, bubrezi otpuštaju višak vode, povećavajući tako količinu krvi i krvni pritisak. Zbog toga srce sve teže funkcioniše, krvni sudovi su pod sve većim pritiskom, a osoba je u opasnosti od srčanog i moždanog udara.

    Preporučene dnevne doze natrijuma su: 1200 mg za starije osobe i 2300 mg za zdrave odrasle, dok prosečan Amerikanac dnevno unese oko 4000 mg.

    Iako se termini natrijum i so koriste kao sinonimi, to nije slučaj, jer je kuhinjska so natrijum hlorid, što znači da u svom sastavu sadrži 40% natrijuma i 60% hlora.
    Većina dnevnog unosa soli ipak ne dolazi direktno iz slanika, već posredno, putem industrijski obrađene hrane. Čak 75% od dnevnog unosa dešava se ovako. Zato je najsigurniji način da pazite na unos natrijuma to da jedete što više svežih, neobrađenih namirnica.

     3393
  • Kratka istorija torti - kako je ukusan dezert nekada izgledao

    Kratka istorija torti - kako je ukusan dezert nekada izgledao

    Torte su čest i mnogima omiljeni gost najraznovrsnijih trpeza. Od nekadašnjih jednostavnih poslastica sa svega nekoliko sastojaka, slobodno možemo reći da su se torte danas razvile u ozbiljna umetnička dela.

    Danas možete pronaći poslastice najraznovrsnijih oblika poput torte u obliku srca, ili torte sa motivima bliskim deci koje će zadovoljiti apetite sladokusaca, ali i krasiti stolove na mnogobrojnim svečanim događajima.

    Kako je pravljenje torte nekada izgledalo, kako su kuvari kombinovali sastojke, kao i kada je nastala prva torta, saznajte u redovima ispod.

    Prva torta - od kada datiraju prvi oblici ove ukusne poslastice

    Istorija slatkiša, kao i torti datira od davnina. Poznato je da su još Egipćani preoznali sva zadovoljstva koje slatkiši pružaju, te da su uživali u ukusima meda, oraha i suvog voća. Tadašnji kolači bili su pravljeni upravo kombinacijom ova tri sastojka koji su dodavani hlebu.

    Neverovatno, zar ne?

    Oslanjajući se na ove činjenice, možemo reći da je određena forma torte postojala još u Antičkom dobu. Međutim, reč torta vikiniškog je porekla i prvi put se pojavljuje tek u 13. veku u Oksfordskom rečniku. Prve forme torti koje su tada pripremane bile su znatno drugačije strukture, nalik današnjim palačinkama.

    Prvi recept za tortu zabeležen je u 17. veku i reč je o receptu za popularnu Lincer (Linzer) tortu. Sastojci od kojih se Lincer torta sprema su puter, brašno, šećer, badem, kakao, cimet, vanilin šećer, jaje i marmelada.

    Danas se mogu pronaći brojne varijacije za pripremu ove torte, a njena popularnost i dalje ne jenjava i tradicionalan je praznični slatkiš u Austriji, Švajcarskoj, Nemačkoj i drugim zemljama Evrope.

    Napretkom tehnologije tokom 17. veka, upravo zahvaljujući Evropljanima, receptima se dodaju jaja, puter i mešavina najsličnija današnjem šlagu.

    Kako su novi sastojci stizali u Evropu i kako se tehnologija razvijala, tako su torte postale kompleksnije. Već u 18. veku veliki broj stolova na aristokratskim proslavama krasile su raskošne torte.

    parce torte i mleko

    Torte u 19. veku - kako su torte poprimile današnji izgled

    Devetnaesti vek vezuje se za napredak čitavog čovečanstva, a tehnološke promene imale su uticaja i na industriju slatkiša. Tokom 19. veka, otvaraju se poslastičarnice širom Evrope, a u ovom periodu osmišljeni su neki od najpopularnijih svetskih recepata za torte poput Doboš i Saher torte.

    O značaju torti u tom periodu svedoči i činjenica da je prvu Doboš tortu probala austrougarska kraljica Elizabeta i njen suprug Franc Jozef, a od originalnog recepta nastalo je čak 120 novih od kojih nijedan nije mogao da se poredi sa izvornim.

    S obzirom na to da su belo brašno i šećer u ovom periodu postali jeftiniji, i niži slojevi stanovništva mogli su se zasladiti ukusnim tortama, a kolači i torte postali su važan deo svake trpeze i služili su se nakon glavnog jela.

    Istorija torti u Srbiji - kako su se naši preci zaslađivali

    Istorijski podaci o pravljenju torti u SrbijI sežu od 19. veka, iako se pretpostavlja da je tradicija pripremanja torti znatno starija. Dezerti koji su bili centralni deo mnogobrojnih proslava pravljeni su pretežno od brašna, šećera, jaja i mleka.

    Pomenućemo da je u 19. veku pronađen revolucionaran sastojak koji je danas deo gotovo svake poslastice, ali i slanog peciva - soda bikarbona. Isti slučaj je i sa praškom za pecivo koji je doprineo da torte izgledaju onako kako ih danas poznajemo.

    Poslastičarnice u Srbiji, odnosno u Beogradu otvorene su pre Drugog svetskog rata, a otvarali su ih pretežno Česi i Mađari, koji su i danas u svetu poznati kao jedni od najboljih poslastičara.

    Neke od najpoznatijih torti na našim prostorima, koje datiraju od davnih vremena su Vasina torta, Puslica torta, Reform torta i Plazma torta. Ova torta je nešto mlađa, a njen naziv potiče od popularnog keksa.

    Pomenućemo i jednu od najpoznatijih poslastica kod nas, koju turisti obavezno probaju prilikom pesete Beogradu. Reč je o torti Moskva šnit koja je poznata kao specijalitet hotela Moskva, a sprema se od 1974. godine. Sastojci ovog ukusnog dezerta su višnje, ananas, badem i keks.

    Torte danas - rado viđeni gosti na raznovrsnim slavljima

    Veliki broj žena, ali i muškaraca uživa u pravljenju preukusnih poslastica, kako za posebne prilike, tako i bez povoda. Prednosti koje nam donosi 21. vek dolaze u vidu raspoloživosti brojnih sastojaka tokom čitave godine, ali i mnoštva recepata čiju detaljnu pripremu možete pronaći online.

    Čak i oni neiskusni se uz nekoliko trikova mogu sasvim dobro snaći u ulozi poslastičara i pripremiti ukusnu poslasticu. Za one koji nisu vešti u kreiranju slatkiša, tu su poslastičarnice, odnosno specijalizovane radnje za proizvodnju slatkiša različitog tipa.

    Bilo da ste ljubitelji voćnih ukusa ili radije birate čokoladne torte, danas možete pronaći najukusnije torte izvanrednog izgleda.

    Pažljivo osmišljeni i sa ljubavlju kreirani slatkiši izuzev punog ukusa, pružiće vam i poseban osećaj zadovoljstva sjajnom estetskom završnicom. Osim što će zadovoljiti vaše apetite za slatkim, ova karakteristika torte čini originalnim poklonom za najrazličitije prilike.

    S obzirom na veliki izbor poslastica, u zavisnosti od povoda za koji su vam neophodne, imate priliku da poručite jednostavne, minimalističke torte ili pak one koje će vas zadiviti svojim raskošnim izgledom, ali i upečatljivim ukusom.

    Naš savet je da se odlučite za specijalizovane radnje koje će vam pružiti vrhunsku uslugu, slatkiše originalnog izgleda, ali pre svega bogatog ukusa koji će probuditi sva vaša čula. Ako su vaš izbor zdravi slatkiši, takođe ih sa lakoćom možete pronaći širom Beograda.

    Nadamo se da vam je naš tekst bio interesantan, nakratko vas vratio u istoriju i da ste se čitanjem upoznali sa zanimljivom istorijom jednog od najpoznatijih slatkiša na svetu.

     2281
  • Emeril Lagasse

    Emeril Lagasse

    Poznat je kao domaćin uspešne kulinarske emisije "Emeril Live", kao vlasnik desetina luksuznih restorana, ali i po sjajnom smislu za humor, zahvaljujući kojem gledaoci sa nestrpljenjem očekuju nove epizode njegove emisije.

    Emeril je rođen 15. oktobra 1959. godine u Masačusetsu. Talenat za kuvanje nasledio je od majke Hilde koja je radila u lokalnoj pekari, a nakon završene škole gastronomije, neko vreme radi kao glavni kuvar u čuvenom restoranu Commander's Palace. 1990. konačno otvara svoj prvi restoran u Nju Orleansu - Emeril's, a zanimljivo je to da je toliko bio posvećen ovim restoranima da je čak njegova prva supruga Elizabeta zatražila razvod braka, jer je kuvao i po 18 sati dnevno.

    S obzirom na to da je Emeril portugalsko - francuskog porekla, ni ne čudi to što meni ovog njegovog restorana čini spoj fransuske, španske, karipske, azijske i portugalske kuhinje. Poveden uspehom Emeril's - a (proglašen je najboljim novim restoranom od strane časopisa Esquire), već 1992. godine otvara novi restoran NOLA, a godinu dana kasnije objavljuje i svoj prvi kuvar, Emeril's New New Orleans Cooking. Ovaj kuvar je bitan po tome jer u njemu prvi put na vrlo kreativan način razotkriva čari kreolske kuhinje. (Za one koji ne znaju, kreolska kuhinja podrazumeva spoj evropske, afričke, karipske i indijske kuhinje).

    Emeril je poznat i po tome što ima i svoju liniju pasta soseva, marinada, salata, začina, kuhinjskih noževa, tiganja, električnih uređaja....veliki je filantrop i njegova humanitarna organizacija je do sada prikupila preko šest miliona dolara pomoći za siromašnu decu širom sveta.

    Danas se za njegove restorane se može reći da su tematski - u nekima se može naći pretežno italijanska hrana, u nekima azijska ili portugalska, a u nekima se služi isključivo meso spremljeno na razne načine. No, jedno je sigurno - ni jedan njegov recept ne ostavlja ravnodušnim! Ako i Vi želite da isprobate neki specijalitet koji je Emeril osmislio, posetite njegov zvanični sajt emerils.com na kojem ćete naći pregršt sjajnih ideja za pripremu sledeće gozbe.

     1993
  • Prednosti upotrebe staklenog posuđa za odlaganje hrane

    Prednosti upotrebe staklenog posuđa za odlaganje hrane

    Stakleni kontejneri za skladištenje su najbolji izbor! Staklo ne proizvodi štetne materije poput plastike. I druge alternative, kao što su limene kutije mogu ispustiti toksične materije u vašu hranu I uzrokovati brojne zdravstvene tegobe. Jedini rizik kod stakla je – lomljenje. Pogotovo kada je staklo izloženo visokoj temperaturi. Posude od stakla su bezopasne po životnu sredinu I mogu se u potpunosti reciklirati. Plastični materijali vremenom degradiraju, deformišu se ili postaju krhki. Staklene posude je mnogo lakše čistiti I održavati, bilo ručno ili u mašini za pranje sudova. Zamrzavanje ili izlaganje toploti u mikrotalasnoj pećnici neće ograničiti životni vek staklenog posuđa.

     1671
  • Kako se rešiti neprijatnog mirisa ispod pazuha?

    Kako se rešiti neprijatnog mirisa ispod pazuha?

    Najčešći uzrok su bakterije koje se nalaze u znoju, ali ponekad mogu biti u pitanju gljivične infekcije kože.

    Razmislite o korišćenju antibakterijskog sapuna. Obratite pažnju na svoj pazuh, noge, prepone i nabore. Sapunica ponekad može iritirati kožu i stvarati gljivične infekcije koje utiču na miris tela. Suvu kožu temeljno očistite peškirom pre oblačenja.

    Puderišite kožu, pritom posebno obratite pažnju na nabore kože. Puder će apsorbovati višak vlage i sprečiti razvoj mirisa koje bakterije uzrokuju.

    Dodajte sodu bikarbonu u prašak za veš pri početku pranja i sirće tokom ispiranja. Mirisi su ponekad uzrok nedovoljno isprane tkanine.

    Koristite redovno dezodorans, nakon svakog pranja.

    Uzmite dodatak cinka jednom dnevno, nedostatak cinka je uzrok loših mirisa. Preporučena dnevna doza za muškarce je 8mg, a za žene 11mg.

     2390
Jednostavno i dekorativno!
3605
Uz dodatak lešnika, savršen!
2692
Ukusna pita sa mladim lukom.
4187
Ukusan čokoladni pirinač
11664