• Ishrana pre i posle trčanja

    Ishrana pre i posle trčanja

    Pravilna ishrana pre i posle trčanja izuzetno je bitna jer određene namirnice na najbolji način obezbeđuju organizmu potrebnu energiju, održavaju pravilan rad srca, ubrzavaju sagorevanje masti i na kraju, oporavljaju mišiće. Ako ste odlučili da trčanjem popravite kondiciju, ove namirnice su vaš najbolji saveznik:

    Pre trčanja: bitno je nahraniti se zdravim namirnicama koje će služiti kao "gorivo" i pružiti telu dovoljno energije, a ova hrana je najbolji izbor:

    Banane - bogate su prirodnim šećerom koji će telo iskoristiti kao izvor energije. Sadrže kalijum, bitan nutrijent koji snižava krvni pritisak i čuva od srčanog udara

    Bobičasto voće - zbog kombinacije kalijuma i vitamina C, omogućava organizmu da ostvari svoj pun potencijal tokom trčanja

    Puter od kikirikija - daće taman onoliko proteina koliko je potrebno mišićima za pravilan rad tokom fizičkog naprezanja

    Jogurt sa niskom procentom masnoće - definitivno je najbolji izbor, sadrži sve što je potrebno organizmu tokom trčanja: kalcijum koji podstiče zdravo sagorevanje masti, proteine koji služe kao gorivo za mišiće, i ugljene hidrate koji pružaju potrebnu energiju.

    Posle trčanja: u ovom trenutku bitno je oporaviti mišiće i nadoknaditi sve nutrijente koji su eliminisani prilikom znojenja

    Ovsena kaša - sadrži ugljene hidrate, vlakna i proteine, a sa druge strane, ne utiče na krvni pritisak. Ovsena kaša se može jesti u kombinaciji sa voćem

    Pileće grudi - odlične su jer imaju jako malo masnoća, ali taman dovoljno proteina za oporavak mišića

    Humus - kao i pileće grudi, takođe oporavlja mišiće i dobar je izvor vlakana

    Jabuke i narandže - preporučuju se jer nadoknađuju vitamin C i druge minerale koji su preko znoja izgubljeni tokom trčanja

    Ekstra savet: iako se ne preporučuje jedenje tokom trčanja, ako pak osetite kako vam nedostaje energije, grickajte malo suvog grožđa. Sadrži dosta zdravog šećera, a nije teško za stomak.

     1976
  • Limun - prirodna zaštita

    Limun - prirodna zaštita

    U porodici južnog voća, limun (Citrus medica) se najviše koristi i najpopularniji je. Ima 57 procenata hranljivih sastojaka, čak 40 je u kori, dok semenke sadrže oko tri. Osim toga, ima osam procenata limunske i drugih organskih kiselina, oko tri odsto šećera i obilje vitamina, najviše C. Sadrži kalcijumove i kalijumove soli, fosfor, gvožđe, magnezijum, bakar.

    Od njega se najčešće prave sokovi, uzima se limunska kiselina, kore je pogodna za proizvodnju kandiranog voća, esencije i pektina. Od semenki se pravi ulje, a ostatak prerađuje za životinjsku hranu. Najviše blagotvornih sastojaka ima sok, sveže isceđen iz zrelog ploda, bez ikakvog konzervansa. Rok trajanja mu je godinu dana i ukusan je dodatak jelima i pićima. Koristi se i u industrijskoj preradi za gotova jela i pića.

    Limun se od davnina koristi i kao lek. Veoma je delotvorno sredstvo kod krvarenja otvorenih rana i čišćenja zagnojenih. Na Siciliji se koristio kao sredstvo za dezinfekciju pijaće vode, jer je ostrvo imalo problem sa snabdevanjem pitkom vodom. Njegovu antibakterijsku moć potvrdila je i savremena nauka.

    Danas se i zvanično limun smatra namirnicom sa najviše antioksidansa. Zahvaljujući limunskoj kiselini, u organizmu neutrališe toksične materije, olakšava varenje, ubrzava razgradnju masti i poboljšava iskorišćavanje hranljivih sastojaka. Sa vitaminom C i visokim procentom selena, povećava odbrambenu moć organizma, usporava starenje, dok sa vitaminima B grupe "hrani" nervni sistem.

    Delotvoran je i u lečenju angine, viška želudačne kiseline, lošeg varenja, bolesti žuči, groznice, oboljenja usne duplje, promrzlina, ujeda insekata, opekotina. Ali, i kod slabe cirkulacije, prehlade, gripa, glavobolje, malaksalosti...

    Zapravo, postoji bezbroj razloga da se limunu obezbedi počasno mesto na trpezi. Svojim ukusom i mirisom, svakom jelu od predjela do deserta, daje posebnu notu!

    Čaša soka od limuna ujutru pre doručka je odličan način da se sačuva zdravlje i popravi raspoloženje, ako ustanete na "krivu nogu". Na prazan stomak deluje previše jako, ali to ćete da ublažite kada ga razblažite sa malo soka od pomorandže.

    Idealan je začin za salate, a jela od mesa i ribe postaju lakša za varenje i ukusnija, čak i kada se peku na roštilju. Kada sokom od limuna istrljate tek isečeno voće, ono neće da promeni boju. Limun bi trebalo cediti neposredno pre korišćenja, jer je sok osetljiv na vazduh i svetlost, brzo gubi vitamine.

    Kora limuna je takođe vrlo ukusna i lekovita, ne bi je trebalo odbaciti jer je prepuna flavonoida, koji daju elastičnost kapilarima i olakšavaju razmenu kiseonika u organizmu. Istrugana ili iseckana na kockice, može da se doda sufleu, džemu i pudingu, koji tako dobijaju poseban ukus.

    Prilikom kupovine trebalo bi birati plodove svetložute boje, koji u ruci deluju teško u odnosu na svoju veličinu. Izbegavajte mekani limun, sa pegama i mrljama na kori. Voćke sa tanjom korom imaju više soka. Čuvajte ga na sobnoj temperaturi do dve nedelje, a u frižideru u plastičnoj kutiji do šest nedelja.

    Izvor: novosti.rs

     13381
  • Australijska tradicionalna kuhinja - morski plodovi sa azijskim prilozima

    Australijska tradicionalna kuhinja - morski plodovi sa azijskim prilozima

    Australija ima izuzetno veliku obalu (11 miliona kvadratnih kilometara!), pa ni ne čudi što osnovu australijske tradicionalne kuhinje čine morski plodovi, a Australija ima oko 600 vrsti ribe (ovde se ubrajaju i morske i slatkovodne). Najrasprostranjeniji su jastozi i školjke.

    Pošto je Azija najbliži kontinent, Australijanci obožavaju da kombinuju svoje morske plodove sa, na primer, kineskim nudlama ili indijskim začinom kari, ali ništa manje nije zastupljena ni italijanska pasta.

    Što se tiče mesa, Australija je druga po redu u svetu što se tiče izvoza govedine, pa je ovo meso najzastupljenije. Često se prave i specijaliteti od jagnjetine, svinjetine, ovčetine, dok piletina i nije nešto popularna. U nekim specijalizovanim radnjama se čak može kupiti i meso od kengura, krokodila i zmije, i ovo egzotično meso se u australijskoj kuhinji tradicionalno griluje.

    Od povrća, Australijanci najviše vole sladak krompir, šargarepu, tikvice, ali i artičoke, dok od voća najviše jedu jagode, banane, grožđe, kivi i mango.

    Australijanci prosto obožavaju da piju specijalnu vrstu čaja koji se zove "Billy Tea", a najpopularnije piće je vino. Ova država godišnje izveze 760 miliona litara vina!

    U ovoj zemlji se naveliko prave i kolači, a kokos je ubedljivo omiljeni sastojak mnogih australijskih domaćica.

    Poznati australijski specijaliteti:
    Pavlova - kolač sa hrskavom korom, kremom i seckanim voćem
    Lamington - torta kockastog oblika sa čokoladnim prelivom i kokosom
    Australian Burger - burger od goveđeg mesa, poslužen sa vorčester sosem, kiselom repom, slaninom i prženim jajem.
    Melba Toast - tanka kriška tostera sa topljenim kačkavaljem. Ovo jelo je dobilo ime po operskoj zvezdi Dame Nellie Melba.

     3838
  • Sve blagodeti bademovog mleka

    Sve blagodeti bademovog mleka

    Mnogi nisu ni svesni da je bademovo mleko zapravo mnogo zdravije od običnog kravljeg, pre svega zato što sadrži mnogo više nutritijenata, a i proizvodi se na prirodniji, organski način. Takođe, odlična je alternativa za sve one koji su intolerantni na laktozu ili alergični na soju.

    Takođe, bademovo mleko je savršeno za sve one koji započinju neku dijetu, zato što jedna šolja sadrži samo 60-ak kalorija i 2 grama masnoće. S druge strane, ovo mleko je bogato vitaminima A, B, D, a najviše vitaminom E. Zbog toga je pravi antioksidans, pomaže pri izgradnji mišića, čuva vid, jača kosti, štiti od Alchajmerove bolesti i generalno osnažuje imunitet.

    Zbog niskog sadržaja ugljenih hidrata (samo osam grama po šolji), ovo mleko se preporučuje svima koji pate od dijabetesa, a savršena količina kalijuma (150mg u jednoj litri) održava krvni pritisak u normali.
    Pored svega ovoga, bademovo mleko nije potrebno čuvati u frižideru, pa ga možete poneti na putovanje ili kampovanje.

     1656
  • Komorač

    Komorač

    Komorač je dvogodišnja samonikla biljka. Najviše je rasprostranjena u Južnoj Evropi, a posebno u Italiji, Grčkoj, Turskoj... Sama biljka može da dostigne visinu od 60 -120 cm visine.  Komorač je poznat i po imenima morač, slatka mirođija, slatko anis, kopar...  Koroste se semenke, lišće, lukovica. Plod je bogat eteričnim uljem. Koristi se kao začin ili čaj protiv nadimanja, ili za ublažavanje kašlja. Dobar je izvor Vitamina C, kaijuma i mangana kao i ostalih vitamina i minerala. Lukovicu komorača možete čak i svežu dodavati raznim salatama, daće im predivnu aromu i specifičan ukus. Kada birate u radnji ili na pijaci obratite pažnju na svežinu lukovice. Neka bude manja i čvršća.

     19162
Sitni slavski posni kolači.
Lagano, lepo, slatko, a može i slano.
Fini slatkiš.
Strana 95 od 1791