Svi znamo da dnevno obično unosimo oko 2000 kalorija (neko malo manje, neko malo više), ali da li smo ikad vizualizovali koliko je to zapravo hrane?
U videu koji sledi videćete kako 2000 kalorija zapravo izgleda. I bićete veoma iznenađeni i zabavljeni! Možda pica za doručak baš i nije najbolja ideja, kad budete videli šta možete jesti umesto toga.
Pojedini istraživači brinu da veganskoj ishrani nedostaju osnovne hranljive materije koje su deci potrebne za zdrav rast, ali ih ima više nego dovoljno u voću, povrću, žitaricama i drugim namirnicama neživotinjskog porekla. Ukoliko su na veganskoj ishrani, deca u tom slučaju unose više vlakana, hranljivih materija, a manje zasićenih masti u odnosu na drugu decu.
Ipak, vegani ne konzumiraju mlečne proizvode koji su primarni izvor kalcijuma. Iako kalcijuma ima u brokoliju i kelju - većini dece je neophodan dodatak. Obilje gvožđa i cinka nalazi se u mesu, koga vegani ne jedu. Ali dovoljne izvore cinka i gvožđa možete naći i u mahunarkama, spanaću, špargli i nekim žitaricama. Orasi, maslinovo ulje i avokado sadrže zdrave masti. Obilje proteina nalazi se u žitaricama, soji, sojinom mleku...
Dodatak vitamina B12 je neophodan jer je od suštinskog značaja za zdravlje nervnog sistema, kao i za fizičkoi rast i razvoj.
Čia semenke vode poreklo iz Meksika i Gvatemale. U kulturi Maja i Asteka korišćen je u ishrani, u medicinske svrhe ali i za religijske obrede. Reč chia na jeziku Maja znači snaga. Snižavaju holesterol, utiču na pravilno funkcionisanje srca, jačaju kosti i povećavaju nivo energije. Zbog velike količine vlakana, pružaju osećaj sitosti.
Krastavac je izuzetno zdrav, pa ne čudi činjenica da je jedno od najčešće gajenog povrća na čitavom svetu. Osim što rehidrira telo (jer se sastoji uglavnom od vode) i što pomaže u eliminaciji toksina, navešćemo i neke od manje poznatih razloga zašto ova biljka treba da vam bude što češće na dnevnom meniju.
Krastavac sadrži veći deo vitamina koji su neophodni u ishrani. Vitamini A, B i C poboljšaće vam imuni sistem i daće vam mnogo energije. Nemojte ga ljuštiti, jer u kori ima gotovo 12% preporučene dnevne doze vitamina C.
Sadrži velike količine kalijuma i magnezijuma, što ga čini idealnim za negu kože.
Sok od krastavca sadrži hormon koji pomaže lučenju insulina, a delotvoran je i u snižavanju nivoa holesterola, kao i u regulisanju krvnog pritiska.
Ukoliko želite sjajnije i jače nokte i kosu, obavezno povećajte unos krastavaca.
Osim brojnih zdravstvenih dobiti od konzumiranja krastavaca, on pomaže i u sprečavanju mamurluka. Nekoliko zalogaja krastavca pred spavanje osiguraće vam jutro bez glavobolje.
Čak i ukoliko konačno zaspite, bolovi u stomaku zbog gladi drže mozak "mentalno budnim". Ukoliko učestalo ne večerate pred odlazak na spavanje, oslabićete imuni sistem i poremetiti metabolizam. Ukoliko čekate da veoma ogladnite do svog prvog obroka, nivo šećera u krvi može pasti toliko nisko da će vam apetit biti iznenađujuće povećan. Telo koristi energiju 24 sata dnevno, pri čemu sagoreva kalorije sve vreme. Ako ipak odete u krevet gladni, nedostatak energije će biti izražen narednog dana. Istraživači sa Univerziteta u Kembridžu otkrili su da osećaj gladi utiče i na serotonin. Odnosno, ukoliko ste dugo gladni, znajte odakle potiče vaša razdražljivost. Istraživanja takođe pokazuju da ukoliko jedete kasno noću imate veće šanse da se ugojite. Budući da tokom spavanja trošite manje energije, telo pretvara dodatne kalorije u masti dok spavate.