Kiselina u limunadi može da prodre kroz spoljnji sloj zuba, takođe može uništiti brojne bakterije u ustima čime narušava njihov balans što može dovesti do propadanja zuba.
Može se pojaviti osetljivost u vidu otežanog žvakanja hrane i nadražaje tokom konzumiranja hladnih ili toplih pića u vidu blagog bola.
Od kada ste se jutros probudili, popili ste verovatno kafu ili čaj, vodu, a možda i sok. Želeli biste da znate koliko ste kalorija zapravo popili?
Upoznajte Vessyl, pametnu šolju koja zna više o tome šta pijete od vas samih. Ova šolja može da odredi vrstu tečnosti (sok/voda/kafa), a čak može i da odredi da li pijete npr. Koka kolu ili Pepsi. Proizvođači objašnjavaju ovu pojavu tako što kažu da Vessyl analizira pića na molekularnom nivou.
Ova šolja takođe ima sposobnost da izračuna koliko kalorija ima piće, kao i udeo šećera, masti, kofeina i sl. Takođe, može se povezati sa telefonom, kako biste imali preciznu evidenciju koliko ste dnevno tečnosti popili.
Vessyl će se pojaviti na tržištu početkom sledeće godine, a trebalo bi da košta oko 200 dolara.
Prošli su dani neobuzdanog uživanja u ovom slatkišu. Svet se trenutno nalazi u eri kada na godišnjem nivou konzumiramo više čokolade nego što plantaže kakaa mogu da proizvodu.
Prema Vašington Postu, prošle godine pojelo se 70 000 tona više čokolade nego što je proizvedeno kakaa. Velike kompanije predviđaju da ćemo do 2020 biti u deficitu od milion tona godišnje, a 10 godina kasnije čak 2 miliona tona godišnje. Drugim rečima, svetu ponestaje čokolade.
Razlozi su u tome što jedemo više čokolade nego ikad, što se proizvodi dosta crne čokolade, koja sadrži i do 7 puta više kakao sadržaja od mlečne čokolade, a pritom gljivice i suša uništavaju plantaže, tako da je kakao sve teže nabaviti.
Naučnici trenutno rade na razvijanju posebnog kakao drveta koje je otporno na bolesti, ali do tada, čokolade će biti manje i biće mnogo skuplja, jer je cena kakaa od 2012. skočila čak 60%.
Ako ste sladokusac koji ne može da zamisli svoj život bez čokolade, počnite da pravite zalihe na vreme.
Bakar je treći najzastupljeniji mineral u našem telu. Ima brojne prednosti: jača krvne sudove, kosti, tetive i nerve, osigurava zdravu pigmentaciju kose i kože i utiče na zgrušavanje krvi. Može se koristiti kao dodatak ishrani, a možete ga unositi i putem avokada ili ostriga koji su njegovi najbolji izvori.
Neophodan je u formiranju kolagena, fundamentalnih proteina značajnih za zdravlje kostiju, kože i vezivnog tkiva. Potreban je za proizvodnju mnogih enzima, kao i nekih od najmoćnijih antioksidanasa u telu. Uključen je u formiranje melanina koji je od velikog značaja za zdravlje kože, kose i očiju.
Škola javnog zdravlja Harvard univerziteta ustanovila je da umerene količine alkohola mogu biti svojevrsna prevencija od srčanih polesti. Takođe, konzumiranjem alkoholnih pića sprečva se formiranje krvnih ugrušaka koji mogu blokirati arterije srca.
Studija jednog katoličkog univerziteta u Americi pokazuje da od dva do četiri pića dnevno mogu smanjiti rizik od smrti usled različitih oboljenja za 18 odsto. Takođe utvrdili su da je najbolje konzumirati alkohol tokom obroka. Vino iznad svega je idealano uz ručak ili večeru.
Novija istraživanja su pokazala da konzumiranje alkohola štiti od erektilne disfunkcije. Problemi su smanjeni za 25 do 30 odsto, pokazuje studija sprovedena uz pomoć 1770 australijskih muškaraca.
Odsek za psihologiju na Karengi Melon univerzitetu dokazao je na osnovu studije da alkohol smanjuje rizik od prehlada. Španski istraživači su takođe utvrdili da ukoliko konzumirate od 8 do 18 čaša vina nedeljno, smanjujete rizik razvoja prehlade i do 60 odsto. Kao razlog navode se antioksidansi koji se nalaze u vinu.
Alkohol može smanjiti rizik od kamena u žuči za trećinu, tvrde istraživači sa Ist Angli univerziteta. Takođe navode da preteran unos alkohola može izazvati brojne zdravstvene probleme.
Rezultati holandske studije pokazuju da zdrave odrasle osobe koje piju jednu do dve čaše alkohola dnevno imaju manje šanse da obole od dijabetesa tipa 2.