• Sujeverje i hrana

    Sujeverje i hrana

    Verovanja iz starine i bapske priče nekima su zanimljiva pričica, dok neki i dalje veruju da tu nečega ima, ali ni jedni ni drugi nisu imuni na novu priču o natprirodnim silama.

    Postoji verovanje vezano za jaja, koje kazuje da ukoliko ne polomiš jaje sa obe strane, veštice će uzeti tu ljusku i napraviti brod kojim će isplovljavati na pučinu i izazivati oluje. Ova priča datira još od 1580. Priča o ljusci jajeta nije jedina u čijem je centru ova namirnica. U većem delu Evrope farmeri nose sveže jaje u polje, u nadi da će to doneti dobar rod. Jaja se takođe koriste da predskažu budućnost – dva žumanca su znamenje da se uskoro sprema brak, tamne tačkice na žumancetu predskazuju loš događaj, a jaje bez žumanceta je najgore što može da vam se desi.

    Ni hleb nije izuzet iz ovih pričica, npr. postoji jedna u kojoj se tvrdi da pravljenje znaka krsta na hlebu onemogućava nečastivom da sedne na hleb i time ga pokvari.

    Smatra se lošom srećom ako dve osobe piju čaj iz istog čajnika, a uz to, ukoliko se čajnik ne poklopi tokom spravljanja čaja, stranac će posetiti kuću (postoji serija ritualčića kojim se čak može utvrditi tačan dan, vreme i pol tog nepoznatog posetioca).

    Bacanje pirinča na mladence je toliko odomaćen običaj da većina i ne razmišlja o njegovom nastanku. Ova tradicija veoma je stara, a treba da donese prosperitet, bogatstvo i sreću novovenčanom paru.

     7062
  • Energetske i hranljive vrednosti: banane

    Energetske i hranljive vrednosti: banane

    Banane potiču iz Indije, a arapski trgovci su je preneli u Afriku. Danas se gaji u Centralnoj i Severnoj Americi. Neke od država, poput Slovenije, uspešno uzgajaju banane veštačkim putem. Bogate su pektinom zbog čega povoljno utiču na varenje, kao i na oslobađanje toksina iz organizma. Deluju kao probiotik i stimulišu rad creva. Sadrže i amino kiselinu koja pospešuje stvaranje serotonina. Između ostalog, pomažu kod brojnih upala, u zaceljivanju modrica, posekotina i ogrebotina, a koriste se i za izbeljivanje zuba.

    Energetske i hranljive vrednosti (na 100 g):

    Energetska vrednost: 89 kcal

    Ugljeni hidrati: 22,84 g

    Proteini: 1,09 g

    Masti: 0,33 g

    Holesterol: 0 mg

    Dijetalna vlakna: 2,60 g

    Niacin: 0,66 mg

    Vitamin A: 64 IU

    Vitamin C: 8,7 mg

    Vitamin E: 0,10 mg

    Vitamin K: 0,5 µg

    Natrijum: 1 mg

    Kalijum: 458 mg

    Kalcijum: 5 mg

    Gvožđe: 0,26 mg

    Magnezijum: 37 mg

    Cink: 0,15 mg

    Beta karoten: 26 µg

     1810
  • Unosite li dovoljno kalcijuma?

    Unosite li dovoljno kalcijuma?

    Ljudsko telo skladišti kalcijum više nego ijedan drugi mineral, ali većina odraslih unosi svega polovinu dnevne preporučene doze. Unosite li dovoljno ove važne supstance?

    Kalcijum je ključan za očuvanje zdravlja čitavog tela – održava kosti i zube snažnim i omogućava pravilno funkcionisanje mišića i nerava. Zapravo, kalcijum je toliko bitan da predstavlja 2% mase odraslog čoveka.

    Kalcijum se mahom skladišti u kostima i zubima, a manji deo cirkuliše krvotokom, gde ima ulogu u produkciji hormona i enzima i u ćelijskoj razmeni materija. Bitan je i za zgrušavanje krvi, zaceljivanje rana i kontrakciju mišića.

    Ako vam je unos kalcijuma konstantno nizak, telo će automatski "krasti" ovaj mineral iz kostiju što za posledicu ima nastanak osteoporoze, a ni grčenje mišića nije neuobičajna pojava pri nedostatku kalcijuma.

    Ne zaboravite da, iako unosite dovoljno kalcijuma, on se ne može apsorbovati bez vitamina D, tako da obavezno izlažite svoje telo sunčevim zracima, uz sve mere opreza.

    Odraslom čoveku je dnevno potrebno oko 1000 mg, a najbolji izvori ovog mineral su mlečni proizvodi, zeleno povrće, riba i žitarice.

     1517
  • Kulinarska čuda koja staju u dlan

    Kulinarska čuda koja staju u dlan

    Minijaturna hrana je još jedna specifičnost koju možemo pripisati japanskoj kuhinji.

    U Japanu trenutno postoji malecna kuhinja u kojoj se prava, izvrsna i prelepa hrana pravi pomoću sićušnih pomagala. Svi kuhinjski aparati i alatke – noževi, hvataljke, kašike, rerna, tanjiri... Apsolutno sve je minijaturno.


    Za više detalja, pogledajte video!

     1847
  • Šta je zdravije - kečap ili majonez?

    Šta je zdravije - kečap ili majonez?

    Kečap i majonez su prilozi bez kojih mnogi ne mogu ni da zamisle sendvič ili neku drugu vrstu brze hrane. Gotovo da ne postoji frižider u kojem nećete naći bar jedan od ovih priloga. Pitanje šta je od ta dva zdravije je teško, jer nijedno zapravo nije zdravo, ali u ovom tekstu pokušaćemo da pronađemo odgovor.

    Jedna kašičica kečapa ima 15 kalorija, ali sve te kalorije potiču iz šećera. Kečap ne sadrži ni masti, ni proteine. Osim toga, ovaj prilog sadrži izuzetno mnogo natrijuma (190 mg). Ipak, napravljen je od paradajza, tako da sadrži malu količinu antioksidanata.

    Kašičica majoneza, sa druge strane, sadrži 90 kalorija, a sve kalorije potiču od masti. Majonez ne sadrži ni proteine, ni ugljene hidrate, a ima gotovo upola manje natrijuma od kečapa.

    Dakle, pitanje nije "šta je zdravije?", već "šta je manje nezdravo?". Ako pazite na težinu, klonite se majoneza, a ako vam je boljka prekomeran unos šećera, kečap vam nikako nije prijatelj.

    Ni jedan, ni drugi prilog nije zdrav, tako da je u ovom slučaju odgovor - birajte manje od dva zla, po sopstvenom ukusu.

     14189
Fantastične krofnice u čokoladi.
1124
Ptičje mleko ili poznatije šne-nokle.
1028