• Šta su astronauti jeli u svemiru?

    Šta su astronauti jeli u svemiru?

    Picu, pomfrit, burger? Možda ćevape?

    Nažalost, ne. Obedovanje u svemiru je bio pravi izazov za svakog astronauta, i to zbog - gravitacije. Naime, svako parče hrane, pre nego što stigne u digestivni trakt, završiće plutajući po svemirskom brodu. Zbog toga su naučnici morali da osmisle posebne aluminijumske tube (kao paste za zube) u kojima se nalazila mekana hrana, poput pirea ili bebi hrane, a astronauti bi sadržinu te tube direktno istiskali u usta. Tako je, na primer, američki astronaut Džon Glen, 1962. godine tokom jedne svemirske misije iz jedne takve tube jeo pire od jabuka. Zvuči dosta gadno, a ni astronauti nisu baš bili oduševljeni takvom ishranom.

    Vremenom, naučnici su razvili neke "atraktivnije" tehnike pripremanja hrane u svemiru. Hrana bi prvo bila dehidrirana, pa smrznuta. Hrana poput komada mesa u gustom sosu ili nekoliko parčića kuvanog povrća. Neposredno pred jelo, astronauti bi u hranu ubrizgali malo tople vode, sačekali koji minut i brzo pojeli hranu. Takođe, često su grickali i sušeno voće, koje bi neretko iskočilo iz pakovanja i plutalo po stanici, te bi astronauti morali da se bace u pravu jurnjavu za komadićima voća. Koristili su i začine poput soli i bibera, ali u tečnoj formi, jer bi zrnevlja....pa znate već, plutala. Što se tiče pića, čuvalo se u posebnim vrećicama, iz kojih su astronauti pijuckali svoju kafu ili sokić pomoću slamčica. U slične vrećice se i danas pakuju uglavnom dečiji sokovi.

    Kako bi bili sigurni da njihova hrana neće završiti tamo negde u svemiru, astronauti su i svoje konzerve sa hranom, pomoću čičak trake, pričvršćivali za posebne poslužavnike koji su se nalazili u njihovom krilu. Sve ovo zvuči dosta komplikovano, ali verujemo da ne može ni da se uporedi sa svim drugim trudom i treninzima kroz koje jedan prosečni astronaut mora da prođe kako bi uživao u beskrajnom svemiru.

     1257
  • Energetske i hranljive vrednosti: grožđe

    Energetske i hranljive vrednosti: grožđe

    Smatra se da grožđe potiče još iz praistorije, a ima i važnu ulogu i simbol u Bibliji. Njegovi simboli prepoznati su i u egipatskim piramidama. Postoji više hiljada vrsta ovog voća. Razvojem hemije kao nauke, u drugoj polovini 19 veka, saznalo se više o hemijskom sastavu grožđa, kao i o mogućnosti njegove primene u lečenju različitih oboljenja. Važno je za zdravlje disajnih organa, organa za varenje, kože... Naročito povoljno deluje na jetru kao i zdravlje kostiju.

    Energetske i hranljive vrednosti (na 100 g):

    Energetska vrednost: 69 kcal

    Ugljeni hidrati: 18 g

    Proteini: 0,72 g

    Masti: 0,16 g

    Holesterol: 0 mg

    Dijetalna vlakna: 0,9 g

    Niacin: 0,188 mg

    Vitamin A: 66 IU

    Vitamin C: 10,8 mg

    Vitamin K: 14,6 mg

    Natrijum: 1 mg

    Kalijum: 191 mg

    Kalcijum: 10 mg

    Gvožđe: 0,36 mg

    Magnezijum: 7 mg

    Cink: 0,07 mg

    Beta karoten: 39 µg

     1183
  • Kako da unosite što više vlakana bez mnogo truda?

    Kako da unosite što više vlakana bez mnogo truda?

    Praktično svaki program za smanjenje telesne težine pozdravlja „dobre ugljene hidrate“ kao deo zdravije ishrane. „Dobri ugljeni hidrati“ se odnose na složene, hranu kao što su orasi, pasulj i semena koja su uglavnom sastavljena od složenih molekula šećera. Jedna od najvećih prednosti hrane bogate kompleksnim ugljenim hidratima jeste i to što sadrže velike količine vlakana. Vlakna vas štite od bolesti srca, raka i probavnih problema. U zavisnosti od vrste vlakana, postoje oni koji smanjuju nivo holesterola, drugi koji pomažu u kontroli telesne težine i regulisanju šećera u krvi. Evo kako da unesete „dobre ugljene hidrate“ i vlakna u vašu svakodnevnu ishranu uz minimum napora!

    U najboljem slučaju, cilj je da unosite što više žitarica sa najmanje 4 grama vlakana po porciji. Studija Univerziteta u Kaliforniji ostkrila je da žitaricama unosimo više vlakana, a mnogo manje masti u odnosu na bilo koje druge namirnice.

    Jabuke su dobar izvor pektina, rastvorljivog vlakna koji je odličan digestiv. Jedna studija pokazuje da je 5 g pektina dovoljno da se osećate sito do četiri sata.

    Pomešajte kikiriki, suvo grožđe, žitarice, soju i čokoladu. Dozvolite sebi jednu visokokonkurentnu užinu.

    Umesto belog pirinča pređite na smeđi. Povećaćete unos vlakana za 10 grama.

    Sušeno voće je odličan izvor vlakana. Posebno sušene kajsije, smokve, kruške i banane.

    Ne zaboravite na vodu koja vam je potrebna kako biste pomogli vlaknima da prođu kroz vaš sistem za varenje. Sve dok povećavate unos vlakana, povećavajte i unos vode. Ukoliko preterate sa vlaknima, simptomi su lako prepoznatljivi – nadimanje i gasovi. Počnite umereno. Unosite jedan tip vlakana tokom prvih nekoliko nedelja, onda ubacite i ostale. Do tri ili četiri nedelje trebalo bi da unosite punih 25 do 30 grama.

     1420
  • Višestruka upotreba ricinusovog ulja

    Višestruka upotreba ricinusovog ulja

    Ricinusovo ulje je poznato kao prirodan laksativ, ali se koristi i u druge svrhe jer je njegova upotreba u tradicionalnoj medicini nadaleko poznata. Širok spektar bolesti može se tretirati i lečiti ricinusovim uljem jer smanjuje bolove, stimuliše imuni sistem, tretira rane na koži i deluje kao moćan antibiotik. Sastojak je brojnih kozmetičkih proizvoda, kao i proizvoda od gume, sastojak je lakova i boja... Ricinusovo ulje koristi se za uklanjanje mrtve kože na stopalima, ali i za tretiranje žuljeva. Interesantno je da se koristi za punoću i rast trepavica.

     1509
  • Energetske i hranljive vrednosti: kikiriki

    Energetske i hranljive vrednosti: kikiriki

    Kikiriki potiče iz Južne Amerike stigao u Indiju i Kinu, pa čak i na Mesec! Naime, astronaut Alan B. Šepard poneo sa sobom zrno kikirikija na daleki put. Ekonomiji Amerike danas doprinosi i kikiriki sa 4 milijarde dolara svake godine.Kikiriki pripada porodici graška. Smanjuje rizik od kamena u žuči, održava nivo šećera u krvi, podstiče pamćenje, a pomaže i kod bolesti želuca. Sadrži nezasićene masne kiseline i dobar je antioksidant.

    Energetske i hranljive vrednosti (na 100 g):

    Energetska vrednost: 567 kcal

    Ugljeni hidrati: 16,13 g

    Proteini: 26 g

    Masti: 49,24 g

    Holesterol: 0 mg

    Dijetalna vlakna: 8,5 g

    Niacin: 12,1 mg

    Vitamin E: 8,33 mg

    Vitamin C:

    Vitamin K:

    Natrijum: 18 mg

    Kalijum: 70 mg

    Kalcijum: 92 mg

    Gvožđe: 4,58 mg

    Magnezijum: 168 mg

    Cink: 3,27 mg

     1548
Nije teška za pravljenje. Laka je i meni je bila za 18-sti.  
Veoma lepo i brzo se prave.
Veoma je lep! Nešto drugo je trebalo da ispadne ali ispalo je ovo. Opet, pojelo se! Ovo je recept za Kinder štangle.
Brz i jednostavan kolač.
Veoma lepe i ukusne.
Posebna je za rođendane i veoma je lepa.