Glavna funkcija vitamina D je pomaganje organizmu da apsorbuje kalcijum i fosfor, minerale neophodne za čvrstinu kostiju. Osim toga, vitamin D kontroliše da li se minerali "uzimaju" iz kostiju, ili se tamo skladište.
Nedostatak vitamina D izaziva rahitis i slabljenje kostiju, a hrana bogata ovim vitaminom jesu žumanca, puter, džigerica, riba, pečurke i, naravno, mleko. Telo sintetiše vitamin D, uz dovoljnu količinu izloženosti sunčevoj svetlosti.
Prevelika količina vitamina D je otrovna, jer se kalcijum skladišti u bubrezima, čime izaziva nepopravljivu štetu.
Nošenje flašice sa vodom svuda nije jedini način da ne dehidrirate. Hrana može značajno da utiče na dnevne potrebe u vezi sa vodom.
Godinama je važilo pravilo da je potrebno 8 čaša vode, ali nije tako jednostavno. Potreba za vodom zavisi od klime, mišićne mase, fizičke aktivnosti i načina ishrane. Ljudima koji imaju veći procenat mišića potrebno je više vode, zato muškarcima obično treba više vode nego ženama.
Hranom se obično obezbeđuje petina dnevne potrebe za vodom, ali ako konzumirate hranu bogatu vodom (poput lubenica, povrća ili mesa), taj postotak može biti i veći.
Meso sadrži dosta vode, ali se čak 20 – 30% gubi kuvanjem, dok ovo nije slučaj sa povrćem, a konzumiranje svežeg voća može značajno smanjiti vašu potrebu za vodom, čak i u vrelim letnjim danima.
Za razliku od prerađenog meda, sirov med nije filtriran i sadrži više hranljivih materija. Sirov med takođe sadrži malu količinu biljne smole koja se nalazi u sastavu propolisa. Pčele koriste ove supstance za zaptivanje košnica i štite je od bakterija. Jedna od najčešćih izaziva botulizam, odnosno trovanje koje se razvija usled nedostatka kiseonika. Centri za prevenciju bolesti i brojni nacionalni instituti, ne preporučuju davanje meda deci mlađoj od 12 meseci.
Sirov med kao lek koristio se još u drevnom Egiptu i Grčkoj. Moderna medicina ponovno otkriva njegova lekovita svojstva. Istraživač Adam Vojlend veruje da med ima sposobnost uništavanja mikroba. Glavni uticaj vrši kiselost u medu koja može biti od velike terapeutske moći u zarastanju rana.
Sirov med je izvor ugljenih hidrata, kao i fruktoze i glukoze koje telo pretvara u neophodnu energiju. Jedna kašika meda sadrži 17 grama prirodnih šećera. Glukoza priža instant energiju, dok fruktoza koja se sporije apsorbuje obezbeđuje rezerve energije. Sirov med je povrh svega bogat kalcijumom, gvožđem, kalijumom i vitaminom B.
Konzumirajte sirov med u umerenim količinama. Svaka kašika sadrži 64 kalorije, a ponekad je zdraviji zaslađivač za napitke, voćne salate ili pojedina jela od bilo kojih drugih zaslađivača.
Kako beli luk pretvoriti u pečenu poslasticu idealnu za punjenje kroasana ili kao dodatak supama, čorbama, pire krompiru? Isecite gornji i donji deo tako da se naziru čenovi. Postavite beli luk na foliju i prelijte sa oko dve kašike maslinovog ulja, dodajte bibera i soli. Zamotajte sastojke u foliju. Pecite u rerni na oko 160 stepeni i to 45 minuta do sat vremena. Ljuske će se same odvojiti. Luk možete iskoristiti odmah ili čuvajte u frižideru do tri dana.
Kalorije su "gorivo" koje omgućava telu da neometano funkcioniše, ali je teško odrediti minimalnu količinu koja je neophodna. Njihov broj varira u odnosu na starost, pol, nivo aktivnosti. Na primer, tinejdžeri, žene koje su veći deo dana fizički aktivne moraju uneti najmanje 2.200 kalorija dnevno, dok vrlo aktivne žene, dečaci u adolescentskom periodu i aktivni muškarci bi trebalo da unesu minimum 2.800 kalorija dnevno. Mada, važno je napomenuti da broj kalorija zavisi i od visine, kao i težine. Fokus je uvek na zdravim i izbalansiranim obrocima, a brzu hranu bi trebalo svesti na minimum.
Ukoliko unosite premalo kalorija, često može doći do grčeva u mišićima. Nedostatak vitamina B12 može biti izuzetno opasan, posebno ukoliko je njegov unos smanjen tokom detinjstva ili u periodu trudnoće kod žena. Telo usled nedostatka ovog vitamina ne proizvodi dovoljno crvenih krvnih zrnaca i mozak ne dobija dovoljno kiseonika.
Poremećaji u ishrani, kao što su i anoreksija i bulimija su rezultat nedostatka kalorija neophodnih za održavanje zdravlja. Abnormalni nivoi kalijuma, kalcijuma, natrijuma, magnezijuma i fosfora koji proizilaze iz poremećaja ishrane mogu dovesti do ravnoteže elektrolita u telu. Ukoliko patite od čestih bolova i grčeva u stopalima, to je jedan od načina na koji vam telo ukazuje na nezdravu ishranu.