Farbanje jaja pred Uskrs je jedna od najlepših tradicija koja uvek okupi porodicu i predstavlja pravu radost za one najmlađe. No, ako vam je dosadilo da svake godine farbate uskršnja jaja veštačkim bojama, ili prosto niste ljubitelj hemikalija, dobra vest je da svaku željenu boju možete postići i prirodnim sastojcima koji se već sigurno nalaze u vašoj kuhinji ili zamrzivaču.
Za postizanje određene boje, trebaće vam sledeći sastojci: Zlatna boja: šaka ljuske od crnog luka Žuta boja: dve kašičice kurkume i šaka narendane šargarepe Zelena boja: listovi španaća Plava boja: dve šolje iseckanog crvenog kupusa Crvena boja: tri korena cvekle Ljubičasta boja: šoljica borovnica Braon boja: 4 kesice crnog čaja
Instrukcije: Skuvajte jaja (verovatno će vam trebati oko 15 minuta kuvanja od trenutka ključanja vode). Zatim, svaki od ovih sastojaka za bojenje stavite u odvojene posudice, zajedno sa dve šolje vode. Kuvajte ove sastojke oko pola sata, pa potom procedite obojenu vodu i u nju u dodajte dve kašike sirćeta, jaja i kuvajte još nekih pola sata. Ako niste zadovoljni rezultatom ili želite još jaču, izražajniju boju, ostavite jaja još par sati u ohlađenoj boji kojom ste ih kuvali. Na kraju, premažite jaja uljem ili slaninom i vaša uskršnja jaja su spremna!
Džim Kolman je izuzetno uspešan kuvar i vrste biznismena koji mudro barata svojim kulinarskim veštinama. Već 1993. godine proglašen je kraljem svih medija: štampe, radija i televizije. Ukoliko nije u kuhinji, Kolman je pred mikrofonom. Vodio je brojne emisije, a u nekima od njih je uživo u programu razgovarao sa svetski poznatim kuvarima. Objavio je dva kuvara koji su bili neka vrsta pratnje televizijskim emisijama koje je tada vodio. Diplomirao je na Kulinarskom institutu u Americi. Rođen je i odrastao je u Dalasu (Teksas), ali ga je karijera vodila širom sveta - od plaža Kalifornije do Kine. Trenutno živi i radi u Njujorku.
Rizik od moždanog ili srčanog udara povećan je ukoliko vašem organizmu nedostaje vitamin D. Istraživački tim američkih lekara našao je direktnu vezu između nivoa vitamina D u metabolizmu sa mogućim srčanim problemima. Vitamin D je između ostalog važan za kognitivno zdravlje. Namirnice koje su bogate vitaminom D su: riba, mleko, žitarice, jaja, pečurke... Minimalni dnevni unos je 5 mikrograma. Zanimljivo je da je osobama tamnije kože potrebno do šest puta više UV zraka kako bi se proizvelo dovoljno vitamina D. Ključan je za zdravlje imunog sistema, a posebno je važan za absorpciju kalcijuma. Prevelike količine ovog vitamina mogu izazvati glavobolju, mučninu, gubitak apetita kao i slabost mišića.
Tritikale je nastao ukrštanjem pšenice i raži. Nastao je krajem 19. veka u Škotskoj i Nemačkoj. Namera je bila stvoriti viskokvalitetnu pšenicu tolerantnu na brojne bolesti. Ono što je naknadno otkriveno jeste da sadrži više vitamina i minerala u odnosu na druge vrste. Zbog visokog sadržaja vlakana i mangana može uticati na uravnoteženje nivoa šećera u krvi. Ukoliko je redovno konzumirate povećaćete efikasnost apsorpcije hranljivih materija i sprečićete nadimanje, grčeve i druge ozbiljnije poremećaje digestivnog trakta. Utiče i na efikasnost opštih telesnih funkcija, a izvor mangana, folne kiseline su od suštinskog značaja za proizvodnju ćelija. Mangan je najzastupljeniji od svih minerala i ima ga 300 odsto više u odnosu na preporučeni dnevni unos.