Mango je tropsko voće koje je prepoznatljivo po svom slatkom ukusu i visokom sadržaju hranljivih sastojaka. Sve dok plod potpuno ne sazri, kora je zelene boje. Kada sazri – poprima nijanse žute, crvene ili narandžaste, u zavisnosti od sorte. Odličan je izvor vlakana, vitamina A, C, E I B6 kao i minerala, posebno kalijuma i bakra. Istraživanja pokazuju da je kora manga bogata polifenolima, dijetalnim vlaknima, vitaminom E i drugim korisnim jedinjenjima. Kora manga, u odnosu na samo jezgro, sadrži mnogo više antioksidanasa, dok 45 do 70 odsto kore čine vlakna.
Kiselina u limunadi može da prodre kroz spoljnji sloj zuba, takođe može uništiti brojne bakterije u ustima čime narušava njihov balans što može dovesti do propadanja zuba.
Može se pojaviti osetljivost u vidu otežanog žvakanja hrane i nadražaje tokom konzumiranja hladnih ili toplih pića u vidu blagog bola.
Za razliku od drugog voća i povrća, paradajz sadrži sve hranljive materije čak i kada nije potpuno zreo. Zeleni paradajz bogat je antioksidansima, vitaminom E i C. Iako se antioksidansi pre svega pripisuju smanjenju rizika od srčanih oboljenja, takođe štite tkiva i ćelije kostiju. Vitamin K, pored toga što je od suštinske važnosti za pravilno zgrušavanje krvi, vezuje kalcijum zbog čega jača kosti. Šolja zelenog paradajza sadrži do 43,20 mg fosfora koji je važan za rast i zdravlje kostiju. Najčešće se koristi za spremanje zimnice ili umaka, a u upotrebi je i pri lečenju proširenih vena na nogama. Sadrži i veliku količinu flavanoida koji jačaju zidove krvnih sudova i čine ih otpornijim na pucanje.
Kikiriki potiče iz Južne Amerike stigao u Indiju i Kinu, pa čak i na Mesec! Naime, astronaut Alan B. Šepard poneo sa sobom zrno kikirikija na daleki put. Ekonomiji Amerike danas doprinosi i kikiriki sa 4 milijarde dolara svake godine.Kikiriki pripada porodici graška. Smanjuje rizik od kamena u žuči, održava nivo šećera u krvi, podstiče pamćenje, a pomaže i kod bolesti želuca. Sadrži nezasićene masne kiseline i dobar je antioksidant.
Verovatno su svi čuli o vrednostima pčelinjeg propolisa i kako najbolje može da nam pomogne. Ja godinama koristim propolis rastvoren u rakiji. Moje mišljenje je da propolis rastvoren u rakiji srpskoj prepečenici , “komovici “ ili kako je negde zovu lozi daje najbolji efekat. Naravno ako neko nije previše ljubitelj alkohola pa pretera dozu.Čak mislim da se može dati i deci ukapavanjem po 1-2 kapi u čaju, medu, šećeru. To nije alcohol koji bi štetio. Ovo je sve prirodno i nema hemije. Propolis u rakiji se mnogo teže rastvara nego u alkoholu. Potrebno je mesec i dva da se rastvori iako i tada ostane deo propolisa koji se nikad ne rastvori. Ali zato može da se koristi posle dan - dva stavljenog u rakiji jer i tada je korisniji od onog hemijskog iz apoteka rastvorenog u alkoholu.