• Četiri načina kako da efikasno uklonite herpes sa usana

    Četiri načina kako da efikasno uklonite herpes sa usana

    Kockice leda – uotajte ih u čistu tkaninu I nanesite na obolelo mesto. Držite deset minuta. Umanjiće bol I crvenilo.

    Jabukovo sirće – poznato po dezinfekcionim osobinama. Na čistu pamučnu tkaninu nanesite malo jabukovog sirćeta pomešanog sa vodom. Ponovite postupak nekoliko puta dnevno najmanje sedam dana u nedelji.

    Beli luk – zbog svojih antiinflamatornih I antimikrobnih osobina, beli luk je idealan za lečenje herpesa. Presecite čen na pola I prislonite luk na obolelo mesto. Držite oko 10 do 15 minuta I ponavljajte postupak oko nedelju dana.

    Aloe vera – leči rane I lezije I smiruje upalu. Direktno je nanesite na obolelo mesto I ostavite da se osuši samostalno.

     4512
  • Da li su zdravije sveže ili suve smokve?

    Da li su zdravije sveže ili suve smokve?

    Sveže smokve imaju delikatniju teksturu u odnosu na suve smokve, ali imaju rok trajanja od samo nekoliko dana. Kao rezultat toga, suve smokve su pogodnije za redovnu upotrebu, a sveže su povremena poslastica. Obe verzije nude veliku hranljivu vrednost, iako su sveže smokve nešto bogatije.

    Polovina šolje suvih smokava sadrži 186 kalorija - otprilike isto kao i jedna porcija od šest malih svežih smokvi koje pružaju oko 178 kalorija. Sveže i suve smokve bogate su vlaknima i to 18 odsto dnevnih potreba za muškarce i 28 odsto za žene. Obe su bogate vitaminom K, kao i vitaminom A - mada je taj odnos nešto manji kada su u pitanju suve smokve. Sveže smokve takođe sadrže više vitamina B, koga gotovo da nema u suvim smokvama zbog procesa sušenja.

     3419
  • Energetske i hranljive vrednosti: krastavci

    Energetske i hranljive vrednosti: krastavci

    Osim što zauzima četvrto mesto kada je reč o najviše uzgajanom povrću na svetu, ne bi trebalo zaboraviti da je odličan u borbi protiv opekotina i oteklina, takođe hidrira telo, eleminiše toksine iz organizma, sadrži većinu najneophodnijih vitamina i čuva zdravlje bubrega, kose, noktiju, zglobova...

    Energetska vrednost: 15 kcal

    Ugljeni hidrati: 3,63 g

    Proteini: 0,65 g

    Masti: 0,11 g

    Holesterol: 0 mg

    Dijetalna vlakna: 0,5 g

    Vitamin A: 105 IU

    Vitamin C: 2,8 mg

    Vitamin E: 0,03 mg

    Vitamin K: 16,4 µg

    Natrijum: 2 mg

    Kalijum: 147 mg

    Kalcijum: 16 mg

    Gvožđe: 0,28 mg

    Magnezijum: 13 mg

    Cink: 0,20 mg

     1199
  • Keleraba

    Keleraba

    Keleraba (lat. Brassica oleracea) je poreklom iz severnih krajeva Evrope, tačnije smatra se da je prvi put kultivisana na obalama Severnog mora. Zato nije ni čudo što se ubedljivo najviše gaji i uzgaja u Nemačkoj. Ovo povrće je ustvari pripitomljena vrsta kupusa, pa čak i njen naziv u prevodu znači "kupus-repa".

    Najčešće je zelenkaste ili bledo ljubičaste boje koju joj daje sastojak antocijan i u ishrani se najčešće koristi u sirovom obliku kao salata, ali se baš kao i na primer krompir, može kuvati, dinstati ili peći. Pre svake pripreme potrebno ju je oguliti, a list i stabljika se takođe mogu skuvati u slanoj vodi i dodati bilo kojoj čorbi ili varivu. Kelerabu je najbolje kombinovati sa maslinovim uljem ili mlečnim proizvodima kao što su jogurt ili pavlaka, dok neki preferiraju limunov sok.

    Keleraba je ne samo ukusna, već i izuzetno zdrava jer reguliše nivo lošeg holesterola u krvi, daje energiju i leči anemiju, ali i jača kosti i generalno štiti organizam od uticaja slobodnih radikala. I njeno lišće je takođe zdravo jer je tu skoncentrisana najveća količina beta karotena i vitamina A i K.

    Bitno je napomenuti to da je kelerabu poželjno držati na što hladnijoj temperaturi, kao i to da ju je najbolje što manje termički obrađivati kako ne bi izgubila sav vitamin C.

     2062
  • Kako da napravite svoj vrt sa začinskim biljem?

    Kako da napravite svoj vrt sa začinskim biljem?

    Bilo da ste zaljubljenik u gajenje biljaka ili vas samo interesuje da se oprobate u novom hobiju, kutak vašeg doma rezervisan za kućni vrt sa začinskim biljem će na poseban način obogatiti vašu svakodnevicu.

    Pravljenje vrta sa začinskim biljem je posebno dobra ideja ako uživate u domu oplemenjenom zelenilom i prirodom, jer začinsko bilje ima veoma dekorativnu funkciju - oživljava prostor i čini ga svežim.

    Uz pomoć praktičnog ručnog alata za baštu i malo učenja o posebnim uslovima i nezi različitih vrsta lekovitog i začinskog bilja, vaš novi hobi može biti veoma opuštajući i insipativan, a pre svega koristan.

    U daljem tekstu pronađite uputstvo kako da napravite svoj prvi vrt sa začinskim biljem - u dvorištu ili stanu.

    Kako da napravite kućni vrt sa začinskim biljem?

    Imati svoj vrt sa lekovitim i aromatičnim biljkama je idealan izbor ako želite da vaše dvorište krasi predivno zelenilo, koje je uz to itekako korisno - sigurno će vam posebno zadovoljstvo izazivati činjenica da ste namirnicu koju dodajete jelu samostalno uzgajali.

    Ove biljke su pre svega većinski zahvalne za sadnju jer je za raskošan rast potrebno minimalno nege - uz uobičajeno održavanje optimalnih uslova za biljku, sasvim je dovoljno da povremeno prehranjujete zemlju.

    Pre sadnje je najvažnije da se dobro informišete o zasebnim vrstama zainskog bilja koje želite da uzgajate - pre svega koja temperatura i stepen vlage im odgovaraju, kao i vrsta zemljišta.

    Pored toga, nega začinskog bilja nike komplikovana, čak i ako niste posebno vični u baštovanstvu. Takođe, na isti način ove biljke možete uzgajati i unutar svog doma - na balkonu ili prozoru.

    bastovanstvo biljke zacini vrt

    “Sobni vrt” - uzgajanje začinskog bilja u stanu

    Ukoliko pak nemate dvorište u kom možete da zasadite vaše omiljeno začinsko bilje, ono je veoma zahvalno za gajenje, jer ga možete održavati i u kućnim uslovima - na terasi ili osunčanom i prozračnom delu stana.

    Sama nega bilja se odvija isto kao kada je reč o vrtu u dvorištu, samo što će ona biti prilagođena veličini vrta - verovatno će vam, na primer, više odgovarati manji kontejneri za uzgajanje.

    Kako i zašto uzgajati začinsko bilje u kućnim uslovima?

    Uzgajanje začinskog bilja je veoma zahvalno, jer ove lekovite i aromatične biljne možete da gajite u saksijama na terasi - to jest dobro na osunčanom i svežem prostoru.

    Održavanje i nega u sklopu ovakvog baštovanstva je znatno manje zahtevan zadatak nego uzgajanje bilja u bašti, pa računajte na to da se početnik za kratko vreme može izveštiti u novom hobiju.

    Začinsko bilje je veoma isplativo za uzgoj u kućnim uslovima. Ne zahtevaju velika ulaganja u sredstva za prehranu i alate za održavanje, a možete ih koristiti u kulinarstvu.

    Sveže začinsko bilje ima veoma lep i izražajan miris, pa se mnogi iz tog razloga odlučuju za pravljenje malog “sobnog vrta” u blizini kuhinje. Tad su lavanda, nana ili matičnjak najčešći izbor bilja za sadnju.

    Gde uzgajati začinsko bilje u kućnim uslovima?

    Za uzgajanje začinskog bilja u kućnim uslovima vam je dovoljan mali prostor koji ćete odvojiti u svom stanu. Najvažnije je da prostor bude dobro osunčan, pa se zato preporučuje da začinsko bilje gajite na terasi.

    Naivećem broju kultura je dovoljno pet sati dnevnog svetla za optimalan razvoj. Zavisno od konkretne biljke, treba da odaberete deo vašeg doma koji obezbeđuje njoj potrebne uslove za razvoj.

    Nekim začinksim biljama će više značiti otvoren prostor i sunčeva svetlost, a neke će bez problema rasti u zatvorenom prostoru - poput bosiljka, pri čemu je potrebno da ih barem nekoliko sati izložite sučevom svetlu.

    Kako uzgajati začinsko bilje u saksijama?

    Za uzgajanje začinskog bilja u saksijama je najvažnije da izaberete adekvatne saksije. Najbolji izbor bi bile saksije sa drenažnim rupama, a veličinu izaberite u skladu sa potebnim prostorom za biljke.

    U skladu sa potebnim uslovima i načinima gajenja, različite vrste bilja možete da gajite i u istoj saksiji. Kulture koje su kompatibilne su one koje mogu da se međusobno hrane razmenom hranljivih materija.

    Dakle, neophodno je da bilje ima iste potrebe za određenom vrstom zemljišta, količinom sunca i za vlagom, to jest zalivanjem. Tako se, na primer, origano, nana i matičnjak mogu uzgajati zajedno, jer sve tri vrste traže puno vlage i sunčeve svetlosti.

    Zašto je sveže začinsko bilje bolje od kupovnog sušenog?

    Sveže bilje je za nijansu zdravije, usled gubitka određenog procenta nutijenata, mada sušenjem najčešće ne gube značajno blagotvnorna dejstva. Najveću promenu možete da uočite u koncentraciji ukusa i mirisa.

    Osušeno bilje najčešće ima manje intenzivan ukus i aromu. S toga, ako ste ljubitelj određenih začina - idealno je da baš te vrste imate kao deo vašeg kućnog vrta sa začinskim biljem.

    Svakako, jedna od važnih stavki je i sama čar koju ima mogućnost da tokom pripremanja hrane, sa kuhinjskog prozora ili terase uberete začin koji želite da dodate jelu.

    Začinsko bilje, ne samo da je lepog izgleda, već će vam omogućiti poseban ugođaj u prostoru u kom se nalazi. Pravljenje vrta sa začinskim biljem je veoma koristan hobi - posebno ako volite da dodajete začinsko bilje u jela tokom kuvanja.

    Nadamo se da vam je naš vodič pomogao u vašem budućem baštenskom projektu i da ćete ubrzo uživati u prizoru predivnog vrta, bilo da se nalazi u vašoj bašti ili na balkonu. Srećno!

     916
Mekani jednostavni sitni kolači nazvani prema autorki originalnog recepta za smesu koji sam samo malo izmenila i dobila novi kolač.
Kupus, krastavac i praziluk, zdravo i osvežavajuće.
Kremasta torta sa makom, šumskim voćem, pudingom i čokoladom
Ukusno, brzo i jednostavno.
Brauni od gotove smeše sa dodatkom  pomorandže i slatke pavlake, jednostavno, sočno i ukusno.
Domaća štrudla sa posebnim nadevom od jabuka.
Strana 1 od 1720