• Pasulj

    Pasulj

    Pasulj (lat. Phaseoli legument) je definitivno najpopularnije mahunasto povrće poreklom iz Južne Amerike koje se u domaćoj kuhinji često kuva sa dodatkom ukusnog mesa kao što je slanina, rebarce, kolenica ili kobasica.

    Veličina zrna pasulja varira zavisno od vrste, a najpoznatiji su pasulj tetovac, trešnjevac, rozalija, egzotični azuki pasulj (krupna zrna), potom galeb i panonski gradištanac (srednje zrno) i najsitnija pasuljica. Najčešće je bele, žućkaste i crvene boje.

    Pasulj je, baš kao i svo ostalo mahunasto povrće, izuzetno hranljiv i bogat proteinima i aminokiselinama. Takođe, sadrži i minerale kao što su fosfor, gvožđe, kalijum i kalcijum, kao i folnu kiselinu zbog čega se posebno preporučuje trudnicama.

    Što se tiče pripreme, pasulj obavezno treba pre kuvanja ostaviti da odstoji u vodi što duže, minimum šest sati. Teško je svarljiv, pa ako imate osetljiva creva možete tokom kuvanja odstraniti ljusku koja i jeste uzrok teže svarljivosti pasulja. Ako ipak ostavite ljusku, nemojte je soliti sve do kraja kuvanja da se ne bi dodatno stvrdnula, ili dodajte začine kao što su kim, đumbir, nana i beli luk kako bi ste sprečili nadimanje stomaka posle jela.

     2135
  • Lovorov list – efikasan u tretiranju dijabetesa tipa 2

    Lovorov list – efikasan u tretiranju dijabetesa tipa 2

    Postoje nezvanični dokazi koji ukazuju na to da lovorov list može pružiti pogodnosti osobama sa dijabetesom. U studiji objavljenoj u časopisu „Journal of Biochemical Nutrition“, pacijenti sa dijabetesom tipa 2 uzimali su tri grama lovorovog lista kao dodatak ishani tokom 30 dana. Svaka od tri grupe ovih pacijenata imale su niži nivo glukoze i smanjen nivo holesterola u krvi na kraju ispitivanja. Lovorov list bogat je vitaminima A, C i B6, manganom, gvožđem i kalcijumom. Najbolji način skladištenja je zamrzavanje zbog očuvanja arome.

     1070
  • Dodajte šljive redovnoj ishrani, a evo i zašto

    Dodajte šljive redovnoj ishrani, a evo i zašto

    Šljive sadrže veliku količinu vitamina (A, C, K, B1, B2, B3, B6, E) ali i minerala: kalijum, magnezijum, gvožđe, kalcijum i cink. Bogate su dijetetskim vlaknima, pa su neretko na spisku namirnica kod onih koji žele da se oslobode viška kilograma. Studije su pokazale da su šljive dragocene za smanjenje glukoze u krvi, kao i za smanjenje nivoa triglicerida. Jačaju tkiva i kosti, a regulišu i probavni sistem jer deluju kao prirodan laksativ. Jačaju imunitet zbog čega je organizam otporniji na bolesti, infekcije i upale. Regulišu stres i opuštaju mišiće.

     1271
  • Pečeni kesten, prvi vesnik zime

    Pečeni kesten, prvi vesnik zime

    Znate sigurno da je zima stigla kada izađete na ulicu, a tamo vas dočeka zamamni miris pečenog kestenja.

    Pečeni kesten je sjajna grickalica, a zbog teksture može se koristiti i u raznim nadevima i musakama. Kesten ima manje kalorija, ali i manje hranljivih materija nego drugo orašasto voće. 

    Sto grama pečenog kestena sadrži oko 220 kalorija. Većina orašastog voća sadrži dva do tri puta toliko. Međutim, ostalo orašasto voće ima i od 4 do 7 grama vlakana na 100 grama, dok kesten sadrži svega 1 gram. Osim toga, kesten sadrži oko 15 grama ugljenih hidrata (od toga su 3 grama šećeri), a imaju manje od 1% prirodne masti.

    Još jedna prednost pečenog kestena je to što gotovo da ne sadrži so, tako da ne morate da brinete da će vam se pogoršati krvni pritisak ili kardiovaskularni problemi. Kesten takođe sadrži 168 mg kalijuma, minerala koji reguliše krvni pritisak. Osim toga, u ovoj namirnici možete naći folate i vitamin C.

    Dakle, pravac napolje, i uzmite fišek ovog mirisnog vesnika zime. 

     1735
  • Šta sve prouzrokuje glavobolju kad popijemo previše vina?

    Šta sve prouzrokuje glavobolju kad popijemo previše vina?

    Da se ne lažemo, svi smo bili u toj situaciji kada smo popili koju čašicu vina više nego što bi trebalo, pa nas sutradan umesto vedrog raspoloženja dočeka - glavobolja. Ako ste se pitali koji su to glavni uzroci koji dovode do ovog neprijatnog bola, odgovor je sledeći:

    Tanini - to su prirodna jedinjenja koja se nalaze unutar ljuske grožđa i neretko stvaraju glavobolju, ali i osećaj suvih ustiju. Količinu tanine određuje količina ljuske i semenki grožđa koji završe u procesu fermentacije vina, a što je veći sadržaj tanina, suvlja su usta i veća je verovatnoća da ćete se probuditi sa glavoboljom.. Ako sumnjate u to da je upravo ovo jedinjenje krivac za glavobolju, napravite mali test: popijte veću količinu crnog čaja koji takođe obiluje taninom, pa ako vas blago zaboli glava, pronašli ste pravog uzročnika. Inače, proizvođači vina širom sveta namerno dodaju velike količine ove supstance u vino, jer se ponaša kao prirodni antioksidans koji štiti vino.

    Šećeri - oni u kombinaciji sa alkoholom mogu stvoriti zaista jaku glavobolju. Naime, za preradu šećera je potrebna velika količina vode, pa ako telo nije dovoljno hidrirano, ono u jednom trenutku počinje da "izvlači" vodu iz svih delova, pa i glave, i što se najjače oseti tek sutradan. Ako ste ipak veliki ljubitelj vina, izbegavajte bela i slatka vina koja su puna šećera, poput rizlinga, ali i ona jeftinija, jer proizvođači često u svoje vino ubacuju nerealno velike količine šećera tokom fermentacije, kako bi povećali postotak alkohola u dobijenom proizvodu.

    Histamini - to su jedinjenja koja se u organizmu oslobađaju kada dođe do alergijske reakcije i uzrokuju simptome poput kijavice, suvih očiju i glavobolje. Nedavna istraživanja pokazuju kako hrana i piće koji su skladišteni tokom dužeg vremena (poput suvog mesa ili crvenog vina) mogu osloboditi određenu količinu histamina i prouzrokovati ove simptome koji podsećaju na alergiju.
    Na kraju, da ponovimo - Tanini, šećeri, histamini...da, oni prouzrokuju glavobolju, ali najveći krivac je prosto i jednostavno - previše vina.

     983
Pravi praznični, bogat, slani rolat, za predjelo ili večeru. 
Kremasta, bogata, praznična torta.
Strana 12 od 1720