• Apetit, mršavljenje i hrom

    Apetit, mršavljenje i hrom

    Hrom je mineral koji može da smanji želju za ugljenim hidratima i pospeši gubitak kilograma. On uravnotežuje nivo šećera u krvi i od adekvatnog unosa hroma zavisi normalan metabolizam masti, proteina i ugljenih hidrata.

    Telu je potrebno veoma malo hroma, ali većina ljudi pati od nedostatka ovog minerala. To se dešava zbog toga što je hroma sve manje u zemljištu, stoga i u biljkama, a time i u ishrani. Nedostatak hroma ne samo što će vam povećati stomak, već vas dovodi i u opasnost od dijabetesa, ateroskleroze i kardiovaskularnih bolesti.
    Simptomi nedostatka hroma su: gojaznost i teško kontrolisanje telesne mase, insulinska neosetljivost, metabolički sindrom i visok nivo LDL holesterola i triglicerida.

    Hrom utiče na jedan od primarnih uzroka dobijanja na težini - fluktuirajućem nivou šećera u krvi. Osim toga, ovaj mineral je preporučen i u lečenju depresije, policističnih jajnika i dijabetesa.

    Namirnice koje sadrže hrom su: brokoli, zelena salata, crni luk, leguminoze, paradajz i integralne žitarice.

     5936
  • Šta ima za večeru? Džigerica!

    Šta ima za večeru? Džigerica!

    U mnogim kulturama iznutrice smatraju delikatesom, dok se mnogi ljudi naježe od samog pomena unutrašnjih organa kao izvora hrane. Npr. u Škotskoj ćete lako naći hagis, slani puding napravljen od, između ostalog, ovčijeg srca, džigerice i pluća. U Francuskoj, guščija pašteta je delikates koji se ne propušta.

    Medicinski eksperti (kao i naše bake), prepoznaju dobre strane džigerice - 100 grama ovog organa sadrži oko 160 kalorija, 4,5 grama masti i neverovatnih 25 grama proteina. Osim toga, džigerica je dobar izvor bakra, folne kiseline, gvožđa i kompleksa B vitamina, kao i veoma visoke koncentracije vitamina A. Zapravo, koncentracija vitamina A je toliko visoka da se preteranom konzumacijom ovog organa može doći do hipervitaminoze A, koja izaziva mučninu, promene na koži i kosi, oticanje i probleme u trudnoći. Ako se jede u ograničenim količinama, korisi se kao tretman za anemiju.

    U poslednje vreme vodi se debata u vezi sa bezbednošću, jer se džigerica ponaša kao filter koji treba da pročisti organizam životinje, a životinje se sve češće kljukaju hormonima koje ljudi posle unose u svoj organizam u mnogo većoj količini od poželjne.

    Sve u svemu, savet je kao i uvek isti - budite umereni!

     2270
  • Celer

    Celer

    Celer je dvogodišnja zeljasta biljka sa mesnatim korenom koja se danas u našim krajevima najviše koristi kao dodatak raznim supama i čorbama, mada mnogi ne znaju da se može koristiti na mnogo više načina. Ukus mu je slatkast i blago ljut, ali opet izuzetno aromatičan. Postoje beli celer, zeleni celer, i celer koji podseća na belu repu. Osim u supama i čorbama, njegovi listovi se mogu koristiti i u raznim salatama, kao dodatak raznom kuvanom povrću, a možete ga i sitno naseckati i dodati u razne marinade za pečeno meso, ribu ili roštilj. Ni seme ovog začina nije za bacanje, može se osušiti i pomešati sa solju i time se dobije izuzetno ukusan začin koji se može koristiti za posipanje slanih peciva. Smatra se da je odličan diuretik, smanjuje celulit, a mnogi tvrde i da zbog velike količine vitamina K jača nervni sistem.

     3886
  • Energetske i hranljive vrednosti: crni biber

    Energetske i hranljive vrednosti: crni biber

    Biber je poreklom iz Indije, a najveći svetski proizvođač je Vijetnam. U srednjem veku bio je poznat i po nazivu "kralj začina", služio je kao sredstvo plaćanja. U to vreme, bio je jednako vredan koliko i zlato. U ishrani se upotrebljava preko 4000 godina. Preporučuje se u lečenju upale uha, zubobolje, a od davnina je korišćen protiv problema sa vidom. Ublažava simptome prehlade, sprečava zadržavanje vode u organizmu i ubrzava metabolizam. Naročito je cenjen u indijskoj medicini.

    Energetske i hranljive vrednosti (na 100 g):

    Energetska vrednost: 255 kcal

    Ugljeni hidrati: 64,81 g

    Proteini: 10,95 g

    Masti: 3,26 g

    Holesterol: 0 mg

    Dijetalna vlakna: 26,5 g

    Niacin: 1,14 mg

    Vitamin A: 299 IU

    Vitamin C: 21 mg

    Vitamin E: 4,56 mg

    Natrijum: 44 mg

    Kalijum: 1259 mg

    Kalcijum: 437 mg

    Gvožđe: 28,86 mg

    Magnezijum: 194 mg

    Cink: 1,42 mg

     2808
  • Začini i njihov rok trajanja

    Začini i njihov rok trajanja

    Svako domaćinstvo poseduje bar jednu ili dve vrste začina kojima je istekao rok trajanja. Naime, začine bi trebalo zameniti svakih šest do 12 meseci. Mleveni začini su kraćeg veka, dok recimo biber u zrnu ili štapići cimeta mogu trajati malo duže.

    Šećer i so mogu trajati svega nekoliko meseci, nakon čega je njihova snaga oslabljena i hrana može imati slabije začinjen ukus. Savetuje se da začine držite čvrsto zatvorenim i udaljenim od izvora toplote, vlage i izloženosti suncu. Ne preporučuje se da ih držite uznad šporeta, mašine za pranje sudova, sudopere ili blizu prozora.

     1903
Brza pita sa sirom na drugačiji način.
4092
Brzo i jednostavno jelo sa kombinacijom neodoljvih ukusa.
3714
Brze rolnice, a ukusne..
2624
Starinski recept za poslasticu koja je od prirodnih sastojaka.
4068
Nakon što ih probate, verujem da ih više nećete kupovati!
3069
Dobra keks torta sa ukusom narandže.
2342