• Evo šta se dešava ukoliko jedete avokado svakog dana

    Evo šta se dešava ukoliko jedete avokado svakog dana

    Pokazalo se da avokado štiti naš kardiovaskularni sistem na više načina. Pre svega, zbog niskog nivoa zasićenih masti. Konzumiranjem adekvatnih nezasićenih masti možete održavati nivo holesterola i potenijalno poboljšati osetljivost na insulin.

    Avokado takođe sadrži mešavinu nutrijenata, uključujući i dosta antioksidanasa kao što su karotenoidi i fenol. Ova jedinjenja mogu sprečiti upalu i oksidativni stres u krvnim sudovima, ali i olakšavaju protok krvi.

    Preliminarne studije pokazuju da avokado može smanjiti mogućnost oboljenja od raka ali i disfunkciju vida.

     1319
  • Osnovne tehnike sečenja povrća

    Osnovne tehnike sečenja povrća

    Svaki kuvar ima svoju omiljenu tehniku, ali ove koje slede su azbuka seckanja.

    • Klasično sečenje (chop) – koristi se uglavnom za meso i povrće koje ne mora biti isečeno na potpuno jednake komade.
    • Sečenje na kockice (dice) – seckanje povrća na kockice jednake veličine.
    • Sečenje na tračice (chiffonade) – uglavnom se koristi za sečenje lisnatog povrća i začinskog bilja na duge, tanke trake. Ovo ćete pravilno uraditi tako što ćete listove naslagati jedan na drugi, a potom ih urolati kao cigaretu i seći popreko.
    • Sečenje na štapiće (julienne) – često se koristi u azijskoj kuhinji, rezultat su tanki štapići jednake veličine.

    U videu koji sledi videćete i neke druge tehnike, ali ove četiri koje smo naveli su sasvim dovoljne da se na trenutak osetite i izgledate kao profesionalni kuvar.

     9099
  • Činjenice koje niste znali o pistaćima

    Činjenice koje niste znali o pistaćima

    Žetva ovog ukusnog orašastog voća traje do oktobra, a kada se ovaj težak posao završi, vreme je za uživanju u ukusu, kao u zabavnim činjenicama koje ćete ovde saznati.

    Pistaći su u Iranu poznati kao "nasmejani orah", a u Kini ga zovu "srećni orah".

    Pistaći se spominju u Bibliji, a ljudi uživaju u njegovom ukusu bar 9000 godina.

    Svoju intenzivnu boju duguju antioksidantima.

    Oni su odličan izvor proteina, vlakana, magnezijuma, tiamina i fosfora, kao i vitamina B6, bakra i mangana.

    Pistaći su po vrsti bliski mangu.

    Istraživanja pokazuju da 50 grama pistaća dnevno snižava holesterol i smanjuje rizik od srčanog udara.

     2105
  • Brokoli i soja za brži metabolizam

    Brokoli i soja za brži metabolizam

    Mnogi veruju da su brokoli i soja zdrave namirnice, dok drugi smatraju da upravo one usporavaju metabolizam i negativno utiču na funkciju štitne žlezde. Brokoli, soja, karfiol, prokelj, kupus navodno sadrže supstancu koja usporava proizvodnju hormona štitne žlezde. Uvek se nameće pitanje da li su zaista zdrave navedene namirnice?

    Mnogo više faktora trebalo bi uzeti u obzir. Štitna žlezda nalazi se u podnožju vrata, iznad ključne kosti. Iako je prilično mala, njena funkcija je ogromnih razmera. Obezbeđuje organizmu gorivo, i to za gotovo svaku ćeliju u telu i igra ključnu ulogu kada je reč o gubljenju masti. Stoga veliko broj namirnica je značajan kao podsticaj metabolizmu, pa bademi, brokoli, soja, karfiol i brojne druge namirnice u tome prednjače u odnosu na neke druge.

    Nezaslađeno sojino mleko sadrži kalcijum i na taj način podstiče rad metabolizma, brokoli sadrži vitamin C i kalcijum što je odlična kombinacija. Sve navedene namirnice imaju ključnu ulogu u sagorevanju masti.

     1130
  • Junetina

    Junetina

    Juneće meso koje nalazimo u prodaji obično ima od 5 do čak 30% masti u sebi. Najmanji procenat masti nalazi se u pečenici.

    Prema istraživanjima Mejo klinike, ljudi koji žele da smanje rizik od kardiovaskularnih oboljenja treba da smanje unos crvenog mesa. To ne znači da ga potpuno izbace iz ishrane, jer je ono korisno za organizam u manjoj količini, već da ga jedu jednom do dvaput nedeljno.

    Kao što je rečeno u prethodnim tekstovima, proteini su najvažnije gorivo koje telo koristi kako bi obnovilo mišićna tkiva. U 100 grama junetine nalazi se 21 gram proteina, što je nešto manje od polovine dnevne preporučene količine.

    Masti su takođe veoma važne, jer se veliki broj vitamina rastvara upravo u mastima, ali unos prevelike količine ove supstance vodi do zdravstvenih problema. Jedna porcija junetine sadrži 4 grama masti, od čega je 2 grama zasićenih. Osim toga, ista količina mesa sadrži 53 mg holesterola, ili gotovo 20% dnevne preporučene količine. Visok nivo holesterola u krvi utiče na zdravlje kardiovaskularnog sistema, šlog i druge zdravstvene probleme.

    Čisto juneće meso u sebi ne sadrži ugljene hidrate.

    Što se tiče vitamina i minerala, porcija junetine sadrži 8 mg kalcijuma, 19 mg magnezijuma, 168 mg fosfora, 294 mg kalijuma i 4 mg cinka. Osim toga, u manjoj meri su prisutni vitamin B1, B3, B6, B12, E, D i K.

     3992
Preukusno jelo. Probajte!
1486
Hrskavo pecivo puno sira!
1790
Odlična preporuka za sve koji poste na vodi!
1126
Celer na potpuno novi način koji će i deca voleti...
2341
Torta koja se topi u ustima!
1851
Desert za manje od 30 minuta!
1859